Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen započela je četverodnevnu posjetu Zapadnom Balkanu, gdje će se sastati sa liderima Albanije, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova i Crne Gore, što će biti prigoda da razgovara o napretku partnera na europskom putu, kao i Planu rasta EU-a vrijednom šest milijardi eura. 

Jedino je Bosna i Hercegovina izuzeta iz toga aranžmana  jer Bruxellesu nije dostavila kompletnu reformsku agendu, ali je Europska komisija dala vremena zemlji da upotpuni ovaj dokument.

Jablanica, pa Sarajevo

Premijeri šest država Zapadnog Balkana su u Berlinu  14. listopada potpisali novi akcijski plan za jedinstveno regionalno tržište, kao sastavni dio Plana rasta Europske unije za Zapadni Balkan.

Ona je prvo posjetila Tiranu, gdje se sastala s premijerom Albanije Edijem Ramom. Danas će se u Tirani sastati i s predsjednikom Albanije Bajramom Begajem. Potom će otputovati za Skoplje, gdje će se sastati s premijerom Sjeverne Makedonije Hristijanom Mickoskim i predsjednicom Gordanom Šiljanovskom-Davkovom.

Kasnije tokom dana, Von der Leyen dolazi u Jablanicu kako bi posjetila područja pogođena nedavnim poplavama u našoj zemlji. Sutra ujutro će boraviti u Sarajevu, gdje će se sastati s članovima Predsjedništva, kao i predsjedavajućom Vijeća ministara Borjanom Krišto.

Učestali dolasci predsjednice Europske komisije u našu zemlju su svakako poruka kako je Europska unija otvorena prema nama, ali novi posjet stiže u specifičnom trenutku za BiH.

- Istovremeno, mislim da se Bosni i Hercegovini šalje jedna vrsta poruke, odnosno nazovimo to opomene. Jer smo jedina država iz ovog spektra zemalja Zapadnog Balkana koja nije ispunila uvjete iz dijela reformske agende, koja je podrazmijevala utrošak i stavljanje na raspolaganje oni početnih 70 milijuna iz Plana rasta, ističe politička analitičarka i novinarka Tanja Topić.

Slična su i razmišljanja politologa Marka Lucovića.

- Imali smo nedavno poplave, pa je i to jedan od razloga zašto je Von der Leyen odlučila posjetiti BiH, odnosno pokazati solidarnost i iskazati podršku građanima u nedaćama koje su ih pogodile. Bosna i Hercegovina je svakako u fokusu Europske unije i ona svakako treba tražiti svoje mjesto unutar okvira EU, smatra politolog on.

Dodik i Putin

No, koliko god BiH bila u fokusu Europske unije, toliko je jasno i kako približavanje Europskoj uniji nije svima prioritet u BiH. A konstantne unutarnje tenzije usporavaju bilo kakve iskorake.

- Ursula Von der Leyen dolazi u trenutku kada imamo vrlo jasno javno zagovaranje da bi BiH možda trebala krenuti ka nekom drugom putu, odnosno prema BRICS-u. I to su one naše unutarnje napetosti koje se pojačavaju, dodaje Topić.

Prema Dodikovim aspiracijama ka zemljama članicama BRICS-a i njegovoj bliskosti s Putinom jučer je bio kritičan i ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković. Poručio je kako Bruxelles mora otvoriti oči.

- Ako im nije jasno nakon dva posjeta ove godine koja je Dodik imao. Prvo Lukašenko-Putin pa onda on i Putin šestog srpnja kada su iz Moskve zajedno održali bukvicu i Americi i Europskoj uniji i svima nama. Njegova danas fiktivna nazočnost na BRICS-u gdje on nema nikakvu mogućnost da bilo što konkretno napravi. To su tamo zemlje s kojima mi imamo neku simboličnu razmjenu, manju od 1 posto. To je zamazivanje očiju glasača. Ako Bruxelles, a imat ćemo to priliku reći i predsjednici Europske komisije, napokon ne shvati da toleriranjem Dodikovog ponašanja i kažnjavanjem svih u BiH pomaže izravno Putinu, onda Bruxelles ima veći problem nego BiH, kazao je.

U cjelokupnoj političkoj atmosferi u kojoj se ne nazire bilo kakav dogovor, zastale su naravno i očekivane reforme. Izgleda kao da se ništa značajno na tom planu ne događa još od ožujka. Približe se izbori i život kao da jednostavno stane.

- Znamo i svjesni smo situacije u BiH kada imamo neke procese političke prirode, onda ova pitanja oko europskog puta ostanu po strani. Posvete se političkoj kampanji i onda se više ne priča oko ulaska u Europsku uniju. Upravo to se dogodilo prije mjesec-dva. Ali sada imamo priliku ponovno doći u poziciju popraviti to stanje, smatra Lucović.

Bosna i Hercegovina ima pruženu ruku od Europske unije i još stigne popraviti poziciju i po pitanju sredstava iz Plana rasta, ali i otvaranja pristupnih pregovora. No, morat će se i jasno opredijeliti u kojem društvu želi biti.

Kasnije će otputovati za Beograd na planirane sastanke s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i srbijanskim premijerom Milošem Vučevićem. 

U subotu će boraviti u Prištini, gdje će se sastati sa predsjednicom Kosova Vjosom Osmani i kosovskim premijerom Albinom Kurtijem. Svoje putovanje u regiji zaključit će u Podgorici, gdje će se sastati s predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem i crnogorskim premijerom Milojkom Spajićem.

Ona će tokom svih svojih posjeta održavati konferencije za novinare. Ovogodišnja posjeta slijedi prošlogodišnju kao i više drugih prilika u kojima je  isticala značaj regije za Europsku uniju, uključujući i nedavno na samitu Berlinskog procesa i Bledskom strateškom forumu, navodi se u priopćenju.

S. Ž.