SARAJEVO - Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, nakon što je Udruženje poslodavaca FBiH dostavilo inicijativu za izmjene i dopune Zakona o zapošljavanju stranaca, pažljivo je razmotrilo prijedlog i prihvatilo ga kao osnovu za izradu prednacrta zakona, potvrđeno je Feni iz tog Ministarstva.

Ističu da je prednacrt zakona, prije nego što je upućen u parlamentarnu proceduru, prošao sve potrebne korake, uključujući pribavljanje mišljenja svih relevantnih institucija.

Što se mijenja?

Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, također, navode da se najveće izmjene Zakona o zapošljavanju stranaca odnose na obavezu županijskih službi za zapošljavanje da u roku od 30 dana donesu rješenje o izdavanju radne dozvole od trenutka podnošenja zahtjeva.

Također, procedura izdavanja radne dozvole, koju definira Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, mora biti završena u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu zakona.

Nadalje, jedna od ključnih novina jeste i izuzetak kod izdavanja radnih dozvola za strance zaposlene u skladu s Odlukom o deficitarnim zanimanjima, koju Federalni zavod za zapošljavanje donosi do 30. listopada tekuće godine. Ta odluka se temelji na potrebama tržišta rada u Federaciji BiH, u skladu s brojem nezaposlenih i potrebama privrede, a u konzultacijama s Udruženjem poslodavaca i uz suglasnost Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Zakon također propisuje da će se stanje i potrebe tržišta rada procjenjivati na osnovu kriterija kao što su nedostatak određenih zanimanja, provedba strateških i investicijskih projekata, te drugi faktori važni za ekonomski rast i održivi razvoj. 

Federalni zavod za zapošljavanje je dužan kontinuirano pratiti ove promjene i prema tome ažurirati Odluku o deficitarnim zanimanjima, koja će biti objavljena u Službenim novinama Federacije BiH i na web stranici Zavoda, kao i županijskih službi za zapošljavanje. Radna mjesta koja su navedena u toj odluci izuzeta su od provjere na evidencijama nezaposlenih prilikom izdavanja radne dozvole.

Sindikati razočarani

Iz Saveza samostalnih sindikata BiH naglašavaju da je na evidencijama službi za zapošljavanje registrirano gotovo 300.000 osoba, te da izjave iz Udruženja poslodavaca FBiH da među tih 300.000 nema radnika koji bi radili u proizvođačkim, uslužnim i drugim djelatnostima u najmanju ruku vrijeđaju inteligenciju svih građana Federacije.

Tvrde da su potpuno paušalni, neosnovani i neutemeljeni navodi iz obrazloženja nacrta tog zakona da osobe koje se nalaze na evidencijama ne traže posao nego su u evidencijama zbog zdravstvenog osiguranja i drugih eventualnih socijalnih naknada koje ostvaruju kao nezaposlene osobe.

S druge strane, istraživanja Sindikata pokazuju da je osnovni razlog nedostatka radne snage to što su uvjeti rada kod poslodavaca u najmanju ruku nehumani, gdje je prisutan prekovremeni rad, a da nije plaćen, da su plate mizerne i neredovne, da radnik ne može ostvariti pravo na godišnji odmor u zakonskom minimumu, te da su u konačnici radna mjesta nesigurna. 

Dodaju da su takve pojave, nažalost, još uvijek prisutne kod velikog broja poslodavaca, što predstavlja klasičnu trgovinu ljudima radi eksploatacije radnika na radnom mjestu.

Iz Sindikata poručuju da sve navedene anomalije koje su prisutne kod velikog broja poslodavaca za rezultat imaju masovni odlazak radne snage iz Bosne i Hercegovine, što implicira da su za ovakvo stanje krivi isključivo poslodavci, a na što je Sindikat prethodnih godina konstantno upozoravao, kako poslodavce, tako i nadležne vlasti, međutim, nažalost nije bilo razumijevanja od nadležnih.

- Sada Udruženje poslodavaca FBiH kao rješenje vidi da pored ovolikog broja nezaposlenih osoba poveća kvotu uvoza radne snage, te pojednostavi postupak dobijanja radnih dozvola kako bi generalno smanjili cijenu rada na ovim prostorima, te mogli i dalje eksploatirati strane radnike, pri tome ravnodušno promatrajući da domaći radnici i dalje budu bez egzistencije, poručuju iz SSSBiH.

'Moderni' robovi

Nije tajna da veliki broj poslodavaca u BiH iskorištava radnike kako bi ostvarivali ekstraprofit. Makinacije su brojne, od isplate minimalne plaće 'na račun', a dio 'na ruke', kako bi se izbjegao veći porez, do držanja radnika 'na crno', odnosno neprijavljene. Na taj način radnicima su oduzeta osnova ljudska prava, odnosno, s pravom se može reći da su u statusu 'modernih robova'. 

Ove probleme nijedna vlast u BiH nije htjela, a ni znala, riješiti. Primjerice, aktualna Vlada Federacije već duže vremena priča o fiskalnim reformama i povećanju minimalne plaće na 1000 maraka, te o poreznom rasterećenju rada, međutim, ništa od toga dosad nije realizirano. Vladajući političari nemaju znanje i sposobnost da se uhvate u koštac s tako velikim problemom koji su kreirale upravo političke stranke koje vladaju Bosnom i Hercegovinom.