Borbe na istoku Ukrajine se intenziviraju, a ruske snage nastavljaju s pritiskom na ključne gradove i strateška područja. Posebno su teške borbe u smjeru Pokrovska, gdje ruska vojska lokaliziranim napadima pokušava probiti obranu s juga, dok su prilazi gradu i dalje pod kontrolom ukrajinskih snaga. Istovremeno, ruske snage bilježe svakodnevni napredak u Serebrjanskoj šumi, postupno potiskujući ukrajinsku vojsku, piše index.hr.

Prema vojnim analitičarima, Ruska Federacija je u protekle dvije godine stvorila uvjete za strateški proboj na frontu. Cilj je zauzimanje ili blokada nekoliko ključnih gradova u Donjeckoj i Harkovskoj oblasti: Pokrovsk, Kostjantinivka, Sjeversk i Kupjansk. Ruske snage su već zauzele stotine sela i manjih mjesta, stavljajući spomenute gradove u poluokruženje. Ovakav razvoj događaja stavlja Ukrajinu u izuzetno nepovoljan položaj, budući da su potrebni samo mali pomaci kako bi se linije opskrbe u potpunosti presjekle i gradovi našli u potpunom okruženju.

Ovi gradovi predstavljaju posljednju veću liniju obrane prije poteza Slavjansk - Kramatorsk. S obzirom na to da je zauzimanje Donbasa od početka rata bio deklarirani cilj Moskve, ova ofenziva ima potencijal dovesti do strateškog proboja u nadolazećim mjesecima.

Najavljeni sastanak Putina i Trumpa
U svjetlu teške situacije na frontu, najava sastanka između predsjednika Rusije i SAD-a dobiva na značaju. Od početka rata Kremlj je inzistirao na izravnoj komunikaciji s Washingtonom, smatrajući Kijev drugom stranom u pregovorima, a ne ravnopravnim partnerom. Izgleda da je Moskva dobila što je htjela: predsjednik Trump je odlučio održati sastanak s Putinom, bez sudjelovanja Kijeva i ostalih zapadnih partnera. Očekuje se da će taj sastanak biti ključan za dogovor o završetku rata u Ukrajini.

Iako je uloga Rusije i SAD-a u globalnoj geopolitici neupitna, ključno pitanje je dnevni red pregovora. Zapadni mediji spekuliraju da bi Rusija mogla tražiti prepuštanje jednog dijela ukrajinskog teritorija u zamjenu za povlačenje iz nekih drugih zona.

Najvjerojatnije bi Rusija tražila cijeli Donbas, odnosno preostali dio Donjecke oblasti, uključujući spomenute gradove. Iskustvo iz ranijih bitaka za gradove poput Bahmuta, Avdijevke i Torecka pokazuje da će se daljnje borbe na tom području odvijati u smjeru približavanja liniji Slavjansk – Kramatorsk. Predaja tih gradova bez borbe bila bi ogromna pobjeda za Rusiju jer bi joj to omogućilo da dosegne svoje vojne ciljeve uz znatno manje gubitke u ljudstvu i sredstvima. Ukrajina je na tom području deset godina gradila utvrde i rovove, a Rusija svaki metar plaća velikim žrtvama. Zauzimanje velikih urbanih središta poput Slavjanska i Kramatorska bilo bi izuzetno teško i skupo. Zato bi mirno prepuštanje teritorija znatno olakšalo pritisak na rusku vojsku i vojni proračun.

Reakcije i neizvjesnost oko mirovnog plana
Iako službeni dnevni red nije objavljen, Kijev i zapadne zemlje već izražavaju negativne reakcije na medijske špekulacije o mogućem planu. Zanimljivo je da je Kremlj, koji je ranije tražio povlačenje ukrajinskih trupa iz sve četiri anektirane regije, sada spreman pristati na "kompromis" prepuštanja samo Donbasa.

U tom kontekstu, Moskva je prvi put službeno pristala na prijedloge Washingtona za prekid vatre, iako detalji tih prijedloga još nisu poznati. Reakcije sa Zapada su oprezne, s izjavama poput one da se ukrajinskim teritorijem ne može trgovati.

Predsjednik Ukrajine vjerojatno je već upoznat s planom, s obzirom na to da je razgovarao s Trumpom nakon posjeta američkog predstavnika Moskvi. Iako je Trump prvo prijetio ultimatumom Moskvi, kasnije je ponudio novi plan, što bi se moglo protumačiti kao američki uspjeh u dovođenju Rusije za pregovarački stol.

Zanimljivo je da su i Zelenski i Putin u posljednje vrijeme imali učestale telefonske razgovore s ključnim svjetskim liderima. Putin je razgovarao s liderima Kine, Indije i zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza, dok je Zelenski komunicirao s čelnicima Francuske, Njemačke i Poljske, što ukazuje na diplomatsku aktivnost uoči sastanka.

Može li Kijev pristati na prepuštanje Donbasa?
Zelenski je javno iznio negativan stav o prepuštanju Donbasa. Iako bi to značilo da Rusija napušta teritorije Harkovske i Sumske oblasti, ti su uvjeti najgori za Ukrajinu od početka rata. Dosad su se pregovori vodili o prekidu vatre, a ne o predaji teritorija. S formalnog gledišta, Rusija nudi ustupke odričući se teritorija (poput Zaporožja) koje ne kontrolira i nije sigurno da će ikada kontrolirati, dok od Ukrajine traži da preda teritorije koje čvrsto drži. To se teško može nazvati kompromisom.

Međutim, Zelenski je spomenuo mogućnost održavanja referenduma o promjeni teritorija, što upućuje na to da se takva opcija ipak razmatra unutar Kijeva, unatoč javnom odbijanju. Njegova izjava da želi s Trumpom izraditi "pravi mirovni plan" također sugerira da postoje otvorene opcije. Sjedinjene Američke Države nemaju mnogo poluga pritiska na Kremlj.

Rusija ne želi izravan sukob s Amerikom, ali ne odustaje od svojih planova. Zato nudi kompromise koji to u suštini nisu. Istovremeno, sam Trump ne može prisiliti Ukrajinu i Zapad da prihvate ruske uvjete. Pritisak je moguć, ali napetosti između SAD-a i Europske unije već su velike. Stoga je moguće da od cijelog angažmana ne bude ništa značajno, pogotovo uzimajući u obzir stav ukrajinskog predsjednika, navodi index.hr.