Ustavni sud Hrvatske usvojio 190 tužbi nekadašnjih pripadnika HVO-a koji žele status HRVI-ja

Iz pouzdanih izvora Dnevni list doznaje kako traju konsultacije i kako će se uskoro u ove slučajeve uključiti DORH, koji će na saslušanje pozvati i samog generala Ljubu Ćesića Rojsa, ali i povesti istragu kako su povjerljivi dokumenti "iscurili" iz Ministarstva obrane te postoje li sumnje na otuđivanje službene dokumentacije.

Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Ustavne tužbe nekadašnjih pripadnika HVO-a, a koje oni podnose Ustavnom sudu RH, a isti ih u većini usvaja, "viralna" su tema među nekadašnjim pripadnicima HVO-a u BiH.

Naime, nedavno Jutarnji list izvijestio kako je Ustavni sud BiH usvojio još 14 ustavnih tužbi bivših pripadnika HVO-a, a kojima oni traže priznanje statusa hrvatskih ratnih vojnih invalida tvrdeći da su stradali u obrani suvereniteta RH iako nikada nisu ratovali na području Hrvatske, te tražeći i sva prava koja im time pripadaju.

 Ustavni sud susjedne Republike Hrvatske, u svim ovim predmetima, ukinuo je prethodne odluke sudova o nepriznavanju statusa, donio odluku kako im je povrijeđeno pravo na pravično suđenje, a predmete vratilo na ponovni postupak Upravnom sudu.

Iz Ustavnog suda RH za Jutarnji list potvrdili su kako je od početka ove godine do danas usvojio 190 ustavnih tužbi bivših pripadnika HVO-a te da na rješenje čekaju još 84 ustavne tužbe. Već sada se licitira milijunima eura koje bi Hrvatska, ukoliko upravni sudovi priznaju status HRVI-ja bivšim pripadnicima HVO-a, morala isplatiti na ime zaostalih mirovina, invalidnina, kao i na stambeno zbrinjavanje itd.

Kako doznaje Dnevni list, ovo je i mnogim pripadnicima HVO-a "bio okidač" za ozbiljno razmišljanje da i oni pokrenu ovakav postupak u susjednoj Hrvatskoj. S druge strane brojni su veterani HVO-a koji na ovo ne gledaju s odobravanjem te traže javnu objavu imena nekadašnjih pripadnika HVO-a koji su podnijeli navedene tužbe, a zbog sumnje u njihove ratne puteve.

Svi ranjeni na Južnom bojištu

Naime, liječničke nalaze o vrsti i stupnju invalidnosti bivših pripadnika HVO-a napisale su još devedesetih liječničke komisije iz BiH, dok su status ratnih vojnih invalida bivšim su pripadnicima HVO-a dodijelile nadležne službe MORH-a u drugoj polovici devedesetih godina.

Kako Jutarnji piše, tadašnji visoki dužnosnik MORH-a, general bojnik Ljubo Ćesić Rojs je 1996. pripadnicima HVO-a potpisao stotine potvrda "o ranjavanju na Južnom bojištu". Potvrde su sličile jedna na drugu kao jaje jajetu - svi su ranjeni na uskom području, isti dan ili u razmaku od samo nekoliko dana.

Na temelju Rojsovih potvrda i liječničkih potvrda iz BiH u MORH-u su donesena rješenja o njihovu statusu ratnih vojnih invalida. Većini pripadnika HVO-a ta rješenja nikada nisu službeno uručena već su ostala u arhivima MORH-a, ali su početkom 90-ih na nikad razjašnjen način "iscurila" i došla do pripadnika HVO-a, odnosno uskog kruga odvjetnika koji sada zastupaju bivše pripadnike HVO-a i postala uporište za tužbe protiv Hrvatske.

Ali, vrlo važna činjenica, a koja bi mogla skupo koštati generala Rojsa je ta da on u to vrijeme nije bio zapovjednik Specijalnih snaga na Južnom bojištu, a kako se potpisivao. Međutim, postoji i opravdana teza i mišljenja među braniteljskim krugovima kako su brojni Rojsovi potpisi krivotvoreni na obrascima o okolnostima stradavanja krivotvoreni zbog protupravnog ostvarivanja prava.

S tim u svezi, nema jasne definicije koje područje je obuhvaćalo Južno bojište, koje su postrojbe na tim područjima djelovale te jesu li uistinu isti bili pripadnici tih postrojbi.

Rojs potvrdio svoje potpise, pa zaprijetio da nisu njegovi

Podsjetimo da je, gostujući u emisiji ‘Bujica’ Z1 TV, novinara i urednika Velimira Bujanca, a povodom njegovog izbacivanja iz članstva hrvatskog generalskog zbora (HGZ) general Ljubo Ćesić Rojs imao znakovitu izjavu upravo kada je riječ o njegovim potpisima, a koja bi mogla imati nesagledive posljedice, kako za hrvatske stradalnike HVO-a, prvenstveno obitelji poginulih i zatočenih, kao i na najteže ratne vojne invalide, a tako vrlo vjerojatno i za njega samoga.

“Jedini ja mogu ukinuti mirovine. Da povučem svoj potpis na 10.055 prijava da su poginuli u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Odgovorno tvrdim, pod moralnom i kaznenom odgovornošću, tamo je moj faksimil, ja sam pripremio da povlačim svoje potpise, da to nisu moji potpisi. Idem kod javnog bilježnika ovjeriti, nosim u USKOK i Državno odvjetništvo. Oni će izgubiti mirovine, a sve mirovine koje su primili zadnjih 25 godina morati će vratiti natrag u državni proračun, a neka nove ostvaruju po novom zakonu. Po tom zakonu mirovine nije ostvario niti jedan od 12,5 tisuća razvojačenih hrvatskih branitelja HVO-a", Rojs je tada zaprijetio.

"Jedini sam ja imao ovlasti za sve, i za dobro i loše, što se tiče HVO-a, pripadnika, stradalnika, poginulih, jedino ja. Kad bi poludio i povukao svoj potpis, 10 tisuća ih sutra ostaje bez mirovina. Nitko više u Hrvatskoj…,ali ovoga puta moj je uvjet, zaprijetio je Rojs.

O čemu se radi?

Kao rezultat političke odluke, procedura koja je vrijedila u vrijeme ostvarivanje trajnih prava stradalnika HVO, obitelji poginulih i invalidi, je bila takva da obrasce o okolnostima stradavanja za sve stradalnike HVO-a, a vezano za ostvarivanje trajnih prava u Republici Hrvatskoj potpisuje Ljubo Ćesić Rojs.

General Rojs je obrasce potpisivao i ovjeravao kao “zapovjednik specijalnih postrojbi” iako on sam nikada nije imenovan na tu dužnost.

Temeljem takvih potvrda u daljnjoj proceduri stradalnici i njihove obitelji uvođeni su u trajna prava u Republici Hrvatskoj. Ključno je da se Rojs potpisivao u ime dužnosti-funkcije na koju nikada nije imenovan, što bi moglo značiti da je obrasce potpisala osoba koja se u tim postupcima lažno predstavljala.

Navedeno bi u eventualnom postupku revizije, a kako je to i potvrdio sam Rojs u svojoj izjavi, moglo rezultirati poništavanjem predmetnih rješenja i izvođenjem iz stečenih prava, a u najgorem scenariju država Hrvatska bi mogla tražiti povrat isplaćenih sredstava.

Šaljući poruku kako je “on pripremio da to nisu njegovi potpisi”, te da će otići u DORH i dati izjavu kako nikada nije bio na dužnosti zapovjednika specijalnih postrojbi, samim time uz provedeni postupak sve takve potvrde koje je on potpisao mogle bi biti stavljene izvan snage, dok se on sam opravdava kako je “radio po zapovijedi”.

Čeka se potez DORH-a

Za sada Vlada Republike Hrvatske, barem što se javnosti čini, ne poduzima konkretne korake oko ove problematike koja bi mogla rezultirati financijskim slomom Hrvatske. Međutim, iz pouzdanih izvora Dnevni list doznaje kako traju konsultacije i kako će se uskoro u ove slučajeve uključiti Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) koje će na saslušanje pozvati i samog generala Ljubu Ćesića Rojsa, ali i povesti istragu kako su povjerljivi dokumenti "iscurili" iz Ministarstva obrane te postoje li sumnje o otuđivanju službene dokumentacije.

Međutim, za stradalnike HVO-a, kako se doznaje, sve ovo može donijeti dva velika problema: Može doći do revizije svih rješenja za ostvarene mirovine nekadašnjih pripadnika i stradalnika HVO-a, a može zaustaviti i donošenje novog zakona o pravima branitelja koje je obećao hrvatski premijer Andrej Plenković da će stupiti na snagu 1. siječnja sljedeće godine.