Epidemiologinja Zavoda za javno zdravstvo ZHŽ-a, dr. Andrea Jurić, u razgovoru za Dnevni list govorila je o važnim preporukama za javnost kada je u pitanju toplinski val koji je zahvatio našu zemlju.

-Kao liječnica, primijetila sam da u medijima nedostaje mnoštvo korisnih savjeta o tome kako zaštititi zdravlje, što je dobro raditi, a što ne. Naime, zaštitu zdravlja dijelimo u više segmenata, a to uključuje zaštitu kože od UV zračenja, opekotine prvog i drugog stupnja, pravilnu prehranu, dovoljan unos tekućine, pravilan način odijevanja i rashlađivanja u ovakvim nepovoljnim uvjetima koji predstavljaju značajan rizik po zdravlje. Cilj ovog članka je ukazati na to kako možemo najučinkovitije pomoći sami sebi, ali i kada je potrebno potražiti liječnički savjet ili tretman. Najpoželjnije je problem spriječiti u nastanku, što je za organizam najzdravije i najjeftinije rješenje, kazala je dr. Jurić.

Ograničiti boravak na direktnom suncu

Dodala je kako se boravak na direktom suncu ne preporučuje od 11 do 17 sati, a ako ste prisiljeni raditi i uzimate lijekove, potrebno je provjeriti mogu li izazvati fotokemijske reakcije, alergijske reakcije ili pigmentacije. 

-Kada je u pitanju hrana, poželjno je uz voće i povrće unositi i proteine, mineralnu negaziranu vodu, običnu vodu, prirodne sokove bez konzervansa ili izotonične napitke za sportaše. Ako osjetite simptome poput pospanosti ili manjka energije, preporučuje se upotreba gotovih mineralnih pripravaka za nadoknadu elektrolita, što je u narodu poznato kao infuzija na usta. Jedan od njih je O.R.S. koji je izrazito ugodna okusa, za razliku od većine sličnih pripravaka na tržištu koji su neugodni za konzumiranje. Također, u ljetnim mjesecima često se javlja putnička dijareja te je upravo kod ovakvih stanja koja izazivaju povraćanje poželjno uzimati ove pripravke, budući da samo u nekoliko sati pri visokim temperaturama može doći do ozbiljne dehidracije koja zahtijeva hitan medicinski tretman, naglasila je dr. Jurić.

Nadalje je govorila o načinu odijevanja tijekom ljetnih mjeseci, a to znači da je poželjno nositi odjeću od prirodnih materijala, pokrivala za glavu, ali i naočale s UV filterima. Sve dijelove kože izložene direktnom suncu, osobito lice i vrat, treba mazati kremom za sunčanje sa zaštitnim faktorom SPF 50, a sve manje od toga ne pruža adekvatnu zaštitu.

Čišćenje i rehidracija kože

-Kremu je u tijeku dana poželjno obnavljati ovisno o tome koliko se znojite ili boravite u vodi. Važno je naglasiti da je koža najveći organ u ljudskom tijelu i nije svejedno što nanosite na nju, jer je većina tvari koje se nalaze u raznim losionima i kremama za sunčanje kancerogena i bogata konzervansima koji u konačnici završavaju u vašem tijelu. Preporučila bih što prirodnije sastave krema koje su izrazito blagotvorne. Među njima je i Gloria SPF 50, domaćeg proizvođača, a koja ima prilagođene formule za svaki tip kože i radi se na prirodnoj osnovi. U slučaju pojave crvenila na koži, tu su obično dovoljni losioni poslije sunčanja, termalna voda u spreju, hladni oblozi, dok je u slučaju pojave plikova potrebno potražiti liječničku pomoć. Nije na odmet spomenuti i to da se zaštitne kreme protiv UV zračenja trebaju koristiti i zimi, jer ponekad UV indeks može biti veći nego ljeti. Korištenje termalne vode, pak, jako je zdravo za kožu te nas ujedno rashlađuje. Primjerice, kada malu djecu vodite na plažu važno je koristiti ovakve proizvode, a jednako su korisni pri usporavanju starenja izazvanog suncem, istaknula je naša sugovornica.

Upozorila je i na dezodoranse koji u sebi sadrže aluminijev hidroksid, a i brojna istraživanja povezala su taj spoj s nastankom ili migracijom kancerogenih stanica kod raka dojke.

-Poslije boravka na suncu važno je kožu očistiti i rehidrirati, odnosno namazati nekim prirodnim losionom namijenjenim za kožu poslije sunčanja, a alternativa može biti i maslinovo ili kokosovo ulje. Ako se nalazite u zatvorenim prostorijama bitno je provjeriti klima-uređaje te redovito provoditi dezinfekciju, barem jednom u šest mjeseci. Kako bi se tijelo prilagodilo vanjskim uvjetima, izbjegavajte nagle izlaske iz klimatiziranog prostora, a možete i povisiti temperaturu na klima-uređaju nekoliko minuta prije izlaska van. Ovo se osobito odnosi na srčane bolesnike i one s povišenim krvnim tlakom. U slučaju dužih putovanja s automobilom, ne zaboravite sa sobom ponijeti zalihe pitke vode koja može biti presudna u slučaju višesatnog čekanja na granicama i slično. Teško je ispuniti sve ove preduvjete, no pripazite na sebe i na svoje zdravlje kada god ste u mogućnosti, zaključila je dr. Jurić.

A.  Marinović Musa