Vlast na svim razinama u BiH gdje su prisutni predstavnici HDZ-a BiH i HNS-a neće ni teoretski biti moguće formirati bez njih, rekao je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH u razgovoru za Anadoliju uz ocjenu da su netom održani Opći izbori provedeni u jednom koliko-toliko demokratskom ozračju.

-Što se tiče HDZ-a BiH i stranaka okupljenih oko HNS-a, koje su s nama zajedno izašle na izbore, jako sam zadovoljan. Rezultati su dosta dobri i takvi su da teoretski se ne može napraviti bilo kakve kalkulacije u smislu uspostave vlasti na bilo kojoj razini gdje nas ima, kao predstavnika i naroda, ali i politike koju zastupamo, bez te politike, odnosno bez HDZ-a BiH i stranaka koji su bile s nama u paketu, ni teoretski, poručuje Čović koji vjeruje i da nitko ne razmišlja na način da u formiranju vlasti zaobiđe HDZ BiH, jer to bi, kako dodaje, bilo gubljenje vremena.

-To su mogle biti kalkulacije pred izbore onih koji su imali različite vizije BiH od onog što mi zastupamo. Čini mi se da ono što smo radili u kampanji vjerodostojno govori o onome što mi jesmo, kakvi smo, kako vidimo svoju domovinu BiH, kako vidimo njenu vanjsku politiku, reformske unutarnje procese... I ono što je najvažnije: HDZ BiH će, zajedno s partnerima tražiti partnere koji jesu legitimni predstavnici druga dva naroda, da pokušamo napraviti žurno vlast na svim razinama kako bi se uhvatili reformskih aktivnosti, jer kaskamo posljednje dvije, a možda i četiri godine proteklog mandata, naglasio je Čović.

O izmjenama Izbornog zakona

Sugovornik Anadolije govorio je i o tome tko će biti partneri HDZ-u BiH u formiranju vlasti u BiH.

-Prije svega, onaj tko pobijedi u apsolutnom iznosu svih brojki i tih kockica koje se slaže budući su specifični izbori. Imamo županijsku razinu, entitetsku, bh. razinu, izvedenice kroz domove naroda, u odnosu na nametnute mjere visokog predstavnika za BiH. Onaj tko u svemu tome ima apsolutnu većinu, on je legitimni predstavnik jednog, drugog ili trećeg naroda, tko god da jest. Prva obveza je razgovarati upravo s tim ljudima. Zato mi nećemo žuriti. Mi ćemo tek krajem idućeg tjedna, u četvrtak, početi jedan pregovarački proces. Kontakata je bilo jako puno, različitih vizija, pogotovo iz tog, uvjetno rečeno, političkog Sarajeva koji vide nekakve dvije mogućnosti kako se mogu okupiti i imati dovoljno kvalitete u parlamentima, prije svega u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, odnosno na razini entiteta. Slična situacija je i u RS-u. Čini mi se da je tamo nešto jasnija situacija kada su u pitanju politike, odnosno stranke. Kad budemo u prilici razgovarati, to će biti paket vrlo jasnog četverogodišnjeg djelovanja, istakao je Čović koji je dodao da se nikada više neće napraviti vlast kakva je bila uspostavljena prije četiri godine.

-Bilo je: idemo napraviti Vijeće ministara BiH i Vladu FBiH, pa je nismo ni napravili, kao ni Vladu HNŽ-a zbog odnosa kakvi jesu bili. A, nismo se obvezali provesti niti jedan proces. Kada smo došli do 'Mostarskog sporazuma' i to potpisali znajući da ćemo to završiti godinu dana prije ovih izbora, onda je partner potpuno odustao ili taktički vodio pregovore da se ništa ne dogovorimo i da ostane status quo. To se više neće moći desiti. Mi imamo dvije krucijalne stvari. Kada je vanjski plan u pitanju, to su euroatlantske integracije. Naravno, prvi korak gdje mi odlučujemo nešto to je EU, otvaranje kandidacijskog statusa… Ključni reformski iskorak će biti Izborni zakon BiH, ali ne nametnuto nešto od Christiana Schmidta ili nekoga drugoga. Mi to moramo uraditi u Parlamentarnoj skupštini BiH. Ako treba nešto promijeniti i u Ustavu BiH, mi to također trebamo uraditi. To će biti ograničene izmjene. Tada, uz to, ima smisla dodati još desetak reformskih aktivnosti koje nam onda apsolutno otvaraju vrata EU-a. Ako to uspijemo uraditi, to moramo raditi paralelno s izgradnjom vlasti - Vijeća ministara BiH, našeg predsjedatelja Vijeća ministara. Znači, za taj dio moramo imati vrlo jasnu slagalicu da se ne može desiti da nam prođu četiri godine mandata, kao protekle, da imamo malo prometnih zakona, zakona koji nikoga nisu interesirali, pojasnio je Čović ističući da, ako se hoće imati Vijeće ministara BiH, ono mora do kraja ove godine riješiti zaostatke i usvojiti proračun za naredno razdoblje.

-Na sličan način razmišljam o Federaciji BiH i Vladi FBiH, dodao je Čović koji smatra da je potrebno imati program rada na svim razinama vlasti u BiH da bi se izbalansiralo vanjska politika, unutarnju politiku koja je, opet, povezana s vanjskom s obzirom na to da su unutarnji parametri posljedica onih izvana.

Schmidtova rješenja na tragu razgovora u Neumu

Lider HDZ-a BiH poručio je i da je ključ svega sigurnost, prvenstveno pravna sigurnost, koje danas apsolutno nema.

-Ovdje ne živi pravna država, dodao je ističući da ne smije biti sigurnosne ugroze.

-Imamo dovoljno političke snage, iskustva voditi politike, riješiti probleme BiH kao stabilne države, ali mirnim putem, političkim sredstvima. Jer, imamo ih i previše u rukama. Uz partnere izvana, mislim da je sve to dostižno, naveo je.

U osvrtu na izmjene Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt u izbornoj noći te činjenici da je upitno kako će se popuniti Klub Srba u Domu naroda Parlamenta FBiH i izabrati izaslanike Ostalih iz svih županija, ocijenio je da je to je problem sam po sebi.

-Rješenja su jednostavna. Možemo raspravljati je li trebalo dizati brojku sa 17 na 23, ima li ikakve racionalnosti za takvo što. Ali su to brojevi koji se pojavljuju u pregovorima u Neumu. To je upravo jedna populacija sarajevske politike tražila, da na taj način iznađemo rješenja da svaka županija daje barem jednog predstavnika. Sada, kada je dodao Ostale, ja sam mu rekao: 'Pa zašto umjesto Ostalih niste napisali 'svi oni koji se ne izjašnjavaju kao predstavnici konstitutivnih naroda', tako da bude obveza nacionalnih manjina da budu zastupljene. Ovako, opet tu će biti spekulacija. Klubovi naroda, Klub Bošnjaka, Klub Srba i Ostalih je, prije svega, kalkulacija bošnjačke politike. I onda se pokušalo tu kalkulaciju prenijeti na Klub Hrvata. To je ona famozna trećina ili šest izaslanika. Vidjeli smo i kako se to sada radilo. Mislim da smo se s te strane oslobodili tog pritiska ovim nametnutim rješenjima, bar kratkoročno, kaže Čović koji je iskazao i uvjerenje da će biti izmijenjen čitav Izborni zakon BiH, u koji će biti ugrađeno i Predsjedništvo BiH. To je, dodao je, njegova jedina zamjerka visokom predstavniku.

Ovo nikada ne može biti klasična građanska država

 Govoreći  o tome kako pomiriti provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava i zadržavanje prava konstitutivnosti, kaže da se to može jednostavno.

-Ono što smo radili dvije godine kroz sporazum u Mostaru je odgovor na sva pitanja i da bez problema možemo zaštititi i sva manjinska prava, ali zaštititi i kolektivitete, dodao je i poručio da je lista koja je trebala biti da se na neki način štiti ustavno-kolektivna prava dok se Ustav ne izmijeni jest Predsjedništvo BiH.

-Danas neki vjeruju da mogu napraviti građansku državu. Ja kažem da to nikada ne može biti klasična građanska država. Ja bih ju želio, ali ne onako kako netko zamišlja. Jer, to može transformirati u unitarnu državu, može nastati bezbroj problema. Mi moramo naći jednu mjeru prostora kakvih imamo diljem svijeta, posebno unutar EU-a, kako zaštititi kolektivna prava, manjinska prava, pa, naravno, i pojedinačna prava ako su ona negdje ugrožena na bilo koji način. Znači najviši europski, odnosno svjetski standardi civilizacije trebaju biti primijenjeni u smislu zaštite građanskih prava. To je neupitno. Ono što nam dodatno treba, to je ovih tri posto izračunatih ili koliko već jeste, ali tu negdje, kako zaštititi kolektivna prava. I tamo su potpuno nestali, a to je kako zaštititi prava manjina u BiH, riječi su čelnika HDZ-a BiH koji je podsjetio da su nudili deset različitih modela izbora članova Predsjedništva BiH, izravnih i neizravnih od kojih je svaki ili većina njih uvažavao presude Europskog suda.

Upitan kako će surađivati s predsjednikom DF-a Željkom Komšićem, koji je ponovno izabran za člana Predsjedništva BiH, čelnik HDZ-a BiH rekao je da DF i osoba koja tu stranku predvodi u protekle četiri godine nije nikada bio u mogućnosti s njime se sresti samo stoga što je uzurpirao pravo jednom narodu.

-I, što je najgore, svo vrijeme svog rada je to potencirao. Razumijem da ljudi drugačije vide odnose u BiH, drugačiju politiku. To bih poštivao. Poštujem ljude koji zagovaraju koncept građanske države, pa ćemo sjesti za stol i vidjeti kako napraviti taj koncept. Ali, ako vam Ustav kaže da imate neke odnose, a vi ih pokušavate promijeniti, a govorite da poštujete Ustav, onda to baš jedno s drugim ne ide. U čemu je onda razlika između trećeg entiteta ili podjele države koju zagovara Dodik ili građanske države? Sve je to brutalna promjena Ustava BiH. Ustav se mora promijeniti dogovorom tri strane ili dvotrećinske većine u parlamentima, a isto dođe kada se to iskalkulira. Znači, teško dok postoje dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH, odnosno da ću ja kao predstavnik hrvatske politike biti u prigodi i u mogućnosti razgovarati s pojedincima koji provode takvu politiku. U nekom drugom odnosu, moguće… Morat ćemo ozbiljno sjesti i to svoje stanje ozbiljno sagledati i političke mudrosti, jer ako ja griješim, hajdemo to pregledati, ali korektno, civilizirano, a ne nekom halabukom ili ne znam kakvim naoružavanjem, na koje netko poziva. Koje naoružanje, protiv koga ga koristiti? zapitao je Čović. (AA)