Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović stigao je u Azerbajdžan gdje sudjeluje u Globalnom Baku Forumu u glavnom gradu ove države, a tim povodom na forumu se obratio predsjedniku države Ilhamu Alijevu i drugim dužnosnicima. Između ostalog, Džaferović je Alijevu čestitao na rekonstrukciji i obnovi regije Karabaha kao i na uspjehu u implementaciji sporazuma nakon drugog rata u Nagorno - Karabahu. 'Koji su to izazovi za globalni svjetski poredak? Da bismo odgovorili na to pitanje moramo razmotriti naše ponašanje u globalnim svjetskim krizama, kao što su npr. migracije, pandemija, agresija na Ukrajinu. Posljedice globalnih kriza snosimo svi globalno, iako za njih nismo svi jednako odgovorni. Odgovor je logičan i jednostavan, ali nažalost zbog svijeta kakav danas jeste, teško ostvariv. Svi znamo da je odgovor u većoj pravdi, jedinstvu, solidarnosti, međunarodnom pravu, snažnim i djelotvornim multilateralnim mehanizmima. Međutim, nikako da to ostvarimo. Nakon svake krize kažemo nikad više, a one se stalno ponavljaju i to one za koje je odgovoran čovjek. Zbog toga, koristeći autoritet Baku Foruma, moramo stalno isticati ove stvari i biti uporni u borbi za bolji svijet', rekao je Džaferović. Također, pojasnio je kako je područje Kavkaza veoma slično Balkanu te da su to mjesta na kojima se dodiruju različiti svjetovi. 'Često su ta mjesta, nalazeći se na razdjelnicama velikih carstava, bila poprišta sukoba. Ali istovremeno su bila i mjesta susreta civilizacija i kultura. Upravo su zahvaljujući tim susretima na ovim mjestima kreirane nove paradigme. BiH je jedna takva paradigma. Moja država ne spada u red velikih svjetskih država, ali je izuzetno značajna država, čak i u globalnim okvirima, upravo po svojoj paradigmi. Već stoljećima u Bosni i Hercegovini žive zajednice koje pripadaju različitim kulturno-civilizacijskim krugovima: islamskom, rimokatoličkom i pravoslavnom, židovskom', rekao je predsjedavajući Predsjedništva BiH. Pojasnio je kako je multietničnost, koja se mnogima činila specifična za BiH, postala karakteristika razvijenih modernih društava. 'Više nije pitanje - da li naša društva mogu i trebaju biti multietnična, jer ona to već jesu. Jedino je pitanje kako organizirati život u njima, u korist svih njihovih članova. Isto što važi za društva u svijetu, važi i za svijet u cjelini, kao globalno društvo', naglasio je Džaferović. Nakon toga, osvrnuo se na ulogu međunarodne zajednice te je poručio kako su Ujedinjene nacije doživjele najveći krah upravo u BiH u razdoblju agresije. 'Po prvi put, od osnivanja UN-a, na evropskom tlu je pokrenut rat čiji je cilj bio nasilno otimanje dijela teritorije BiH i istrebljenje bošnjačkog naroda, kao zajednice koja je trebala biti zaštićena Konvencijom o sprečavanju i kažnjavanju genocida. Na samom početku rata, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija nametnulo je nepravedni embargo na uvoz oružja u Bosnu i Hercegovinu, čime nas je spriječilo da ostvarimo svoje pravo na samoobranu propisano Poveljom UN-a. Istovremeno, Ujedinjene nacije nisu stale u zaštitu BiH, svoje punopravne članice, koja je bila izložena brutalnoj agresiji iz susjedstva', poručio je Džaferović. Naglasio je kako je najveći poraz Ujedinjenih nacija u tome što više nitko od njih ni ne očekuje da zaustave agresiju na Ukrajinu i zločine protiv civilnog stanovništva. 'Usvajanje rezolucije Generalne skupštine UN-a o osudi agresije u Ukrajini je značajan akt, ali ako su njome iscrpljene mogućnosti UN-a, onda nema nikakve sumnje da se sistem mora reformirati. Međunarodni mir i nepovredivost granica suverenih država ne mogu biti taoci veta privilegiranih država', ističe predsjedavajući Predsjedništva BiH. Na kraju, naglasio je kako je međunarodna zajednica uspjela spriječiti prelijevanje rata iz Ukrajine u BiH. 'Članice Vijeća za implementaciju mira uvele su sankcije odgovornima za secesionističke aktivnosti, a visoki predstavnik je koristio svoje ovlasti i poništavao akte koji su protivni Dejtonskom sporazumu, čime je dat presudan doprinos stabiliziranju stanja. Zahvaljujući multilateralnoj akciji i djelovanju sustava međunarodne zajednice, spriječen je najgori scenarij - prelijevanje rata iz Ukrajine na područje BiH, ali da bi se osigurala dugoročna stabilnost bit će nam potrebno još mnogo opreza, mudrosti i povrh svega odlučnosti', zaključio je Džaferović.