Piše: V.S.Herceg

Uz financijsku podršku Europske unije i realizaciju British Council u BiH, 25 mladih državnih službenika i službenica iz cijele BiH odabrano je za učešće u edukativnom projektu „Program EU za mlade državne službenika u BiH“.

Odabrani učesnici i učesnice projekta sa svih razina vlasti, sudjelovali su na prilagođenom četverotjednom programu obuke. Međutim, zašto je ovo, iako se radi o tek malom uzorku od 25 državnih službenika, uopće važno za BiH? Između ostaloga jer je reforma javne uprave jedan od 14 prioriteta koje BiH treba ispuniti kako bi otvorila pregovore o pridruživanju.

Fokus na mladima koji će nositi procese pristupanju EU

Ovaj program je posvećen unaprjeđenju javne uprave u BiH kroz izgradnju profesionalne i depolitizirane državne službe na temelju stručnosti i sposobnosti, a cilj projekta je osnaživanje mladih državnih službenika koji su zaduženi za proces pristupanja EU i koji će biti nositelji promjena u tijekom procesa proširenja. Odabrani državne službenici sudjelovali su na sesijama on-line obuke u okviru kojih su obrađivali teme kao što su „Razumijevanje dinamike EU“, „BiH i politika proširenja“, „Upravljanje promjenom za bolju učinkovitost javnih usluga“ te „Od oblikovanja politike do evaluacije“.

Program EU za mlade državne službenike u BiH je dvogodišnji program i nastavak je uspješnog regionalnog projekta. Program obuke provodi College of Europe iz Belgije, a obuhvaća ključna područja javne uprave i područja relevantna za proces EU integracija.

Direktorice British Council u BiH, Amila Lagumdžija za Dnevni list pojašnjava da je program EU za mlade državne službenike posebno skrojen put profesionalnog usavršavanja za službenike na svim razinama javne administracije u BiH.

"S ciljem unaprjeđenja rada javne uprave u BiH, putem osnaživanja mladih državnih službenika koji su zaduženi za proces pristupanja EU i koji će biti nositelji promjena tijekom procesa proširenja, EU u BiH investira milijun i pol eura u ovaj program koji će trajati dvije godine. Program podrazumijeva stručne treninge, radne razmjene između institucija unutar BiH i razmjene sa institucijama na prostoru Zapadnog Balkana, kao i rad na prijedlozima inicijativa i politika za poboljšanje rada državne službe. Treninge je osmislio i provodi tim College of Europe iz Bruges-a, koji kao obrazovna ustanova bliska radu institucija EU, omogućava polaznicima pristup vrhunskim predavačima i umrežavanje s dužnosnicima Generalne direkcije za proširenje i politiku susjedstva. Program je prilika za usavršavanje za 50 državnih službenika i službenica. Upravo smo okončali trening fazu sa prvih 25 polaznika i polaznica, a slijedi period priprema za razmjene i rad na prijedlozima javnih politika koji će biti predstavljeni u rujnu 2021.", kaže direktorice British Council u BiH.

Nove ideje: Uvesti digitalni sustav zapošljavanja

Među mladim državnim službenicima koji su prošli ovu obuku su i Jasmina Salihović, viša stručna suradnica – prevoditelj u Odjelu za europske integracije i međunarodnu suradnju pri Vladi Brčko distrikta BiH i Ivan Mlinarević iz Ljubuškog, stručni savjetnik za dug, zaduživanje, jamstva i garancije u Ministarstvu financija Županije Zapadnohercegovačke.

"Do sada smo imali priliku slušati vrhunska predavanja u organizaciji 'College of Europe' iz Belgije, koja je ukratko riznica u kojoj možete doznati sve o procesima koji se odvijaju na međunarodnoj razini. Raznolikost obrađivanih tema, od dinamike EU-a, politike proširenja, različitih studija država koje su prošle proces pristupanja do razgovora sa izuzetnim, a tako pristupačnim, osobama koje su uključene u ove procese i praktičnog rada na kreiranju politika od velikog je značaja. Sigurna sam da ću stečeno znanje moći primijeniti i na radnom mjestu", kaže za Dnevni list ova mlada državna službenica iz Vlade Brčko Distrikta.

Ona ističe kao je vrlo malo stručnjaka koji istinski znaju materiju europskih integracija, a koji su uz to voljni na suradnju ili jednostavno nemaju vremena razgovarati o temama potrebnim temama, ali da njene kolege koje su se priključile ovom projektu "nisu samo državni službenici iz Banja Luke, Zenice, Sarajeva, Tuzle ili Ljubuškog". "Slobodno mogu kazati da je to sada moja ekipa koja mi priskače u pomoć i koja „ima vremena“", navodi ona.

Međutim, ovaj edukativni projekt već rezultira novim idejama.

"Moja grupa, koja je sačinjena od dva službenika iz F BiH, dva iz RS i mene iz Distrikta zajednički, a pod mentorstvom stručnjaka za izradu politika iz British Councila, radi na istraživanju vezanom za proces zapošljavanja u javnoj upravi. Vodeći se mišlju da svaka osoba treba imati jednak pristup zapošljavanju, predložit ćemo institucijama uvođenje digitalnih alata u ovaj proces. Ovo bi u znatnoj mjeri olakšalo pristup zapošljavanja osobama sa invaliditetom u državnu službu, povećalo transparentnost samog procesa te bi se putem ovih servisa kreirale baze podataka koje mogu biti korisna početna točka u programima zapošljavanja. Vjerujem da naš zajednički rad na bitnim pitanjima koja se tiču svakog građanina govori o spremnosti mladog kadra za reformu javne uprave koja i postoji radi svakog građanina i da bliskost koju kao institucije ostvarujemo kroz projekat šalje jasnu poruku u kojem smjeru želimo ići. Pitanje je samo tko nas sluša", zaključuje ona", kaže Salihović.

Mlinarević: Bih mora sustavno raditi na reformi javne uprave

Ivan Mlinarević, njen kolega iz Ljubuškog, također kaže da je zahvaljujući British Councilu, 25 sretnika, uključujući i njega, imalo priliku slušati predavanja od najrenomiranijih profesora sa College of Europe i upoznati, za sada samo on-line, rektoricu Federicu Mogherini.

"Tijekom tih četverotjednih predavanja proučili smo dinamiku EU-a, povijesni put BiHe ka članstvu EU i prepreke za stjecanje statusa kandidata, prakse država članica poput Hrvatske kao i potencijalnih članica poput Sjeverne Makedonije, ali isto tako smo i kroz radionice stekli ogromna znanja u samom procesu pregovaranja i vještinama diplomacije, odnosno upravljanjem ljudskim resursima i managementom. Sama predavanja su izvanredno koncipirana i pokrivaju sva područja značajna za javnu upravu i učinkovitost javne administracije te kao takva primjenjiva su u svim državnim institucijama", kaže Mlinarević za Dnevni list o svojim dojmovima.

Na pitanje hoće li moje znanje biti primjenjivo i na radnim mjestima u Županiji Zapadnohercegovačkoj odgovara pozitivno.

"S obzirom da kao Županija, posebno zaslugom ministra financija Tonija Kraljevića, pratimo trendove EU-a i nastojimo biti u koraku sa njima, tako da smo već ugovorili s Uredom Vlade za Europske integracije Županije Zapadnohercegovačke i niz obuka na teme koje su obrađene u tijeku ovog programa", pojašnjava on.

Na pitanje koliko će stečeno znanje kod ovaj projekt doprinijeti učinkovitosti javne uprave, mladi državni službenik iz Ljubuškog odgovara:

"Činjenica je da BiH, da bi ostvarila svoj cilj ulaska u EU, odnosno stjecanja statusa samog kandidata, mora sustavno raditi na cjelokupnoj reformi javne uprave, od depolitizacije, smanjivanja mogućnosti koruptivnih djelatnosti i nepotizma do izgradnje kvalitetnog, obrazovanog i dobro plaćenog kadra te kroz proces digitalizacije učiniti javnu administraciju što transparentniju i učinkovitiju. Na žalost, BiH i dalje drži visoko 89/180 mjesto na ljestvici korumpiranosti i spada među najkorumpiranijim državama u Europi“, kaže Mlinarević.

On daje i konkretan primjer s treninga o konkretnom prijedlogu za rješenje problema.

„Trenutno je nas 25 polaznika podijeljeno u 5 grupa, svaka sa aktualnim temama za izradu policy papera, odnosno neke vrste politike koja bi trebala u svom sadržaju obraditi pozadinu problema, potencijalna rješenja, te na koncu i u dogledno vrijeme i zaživjeti kao takva. Primjerice, tema mog policy papera je 'Addressing corruption in public institutions through enhancement of anti-corruption mechanisms and awareness-raising'(Rješavanje problema korupcije u javnim institucijama kroz unaprjeđenje antikorupcijskih mehanizama i podizanje svijesti) gdje sa još četvero kolega pod mentorstvom prof. Denise Sarajlić iz British Councila radimo na razradi poboljšanja anti-korupcijskih mehanizama u javnoj upravi koji će na koncu rezultirati navedenom politikom. Potpuno sam siguran da će i primjenom ove politike nakon donošenja u mnogome doprinijeti učinkovitosti i transparentnosti javne uprave, te smanjivanju korupcije i svih vidova koruptivnih djelatnosti", zaključuje Mlinarević.

14 prioriteta za pregovore o pridruživanju. Među njima i reforma javne uprave

No, s obzirom da je Europska komisija objavila Izvješće o napretku BiH u pregovorima s EU, a da se jedan dio ovog izvješća odnosi i na napredak reforme javne uprave, iz Izaslanstva EU u BiH za Dnevni ist kažu da Mišljenje Europske komisije o zahtjevu za članstvo BiH u EU predstavlja jasnu mapu puta o tome što se treba uraditi i koji su to najvažniji izazovi pred zemljom.

"Mišljenje utvrđuje 14 ključnih prioriteta koje treba ispuniti kako bi zemlja mogla napredovati ka otvaranju pregovora o pridruživanju. Reforma javne uprave je jedan od ovih 14 ključnih prioriteta i u tom pogledu Komisija je navela da je nužno osigurati koordinirani pristup u kreiranju politika u cijeloj zemlji. Znamo da nedostatak političke podrške koči koordiniranu provedbu reforme javne uprave na različitim razinama vlasti. Vlasti u BiH još nisu pokazale političku opredijeljenost za rješavanje ovog pitanja kroz funkcionalno tijelo koje bi vodilo i koordiniralo reforme na svim novima vlasti", ističu iz Izaslanstva EU u BiH za Dnevni list.

"Znamo da BiH ima problem sa visokim stupnjem politizacije i nedostatkom transparentnosti u svojim upravnim sektorima, stoga je reforma javnih institucija ključna kako bi se ojačale upravne strukture i učinkovito odgovorilo na zahtjeve procesa integracije u EU. Do kraja 2020. godine, sve razine vlasti u BiH su usvojili strateški okvir za reformu javne uprave i njen akcijski plan, što je veliki korak naprijed. Sada moramo vidjeti napredak u provedbi ovih osnovnih dokumenata i daljih konkretnih koraka koji će jamčiti profesionalnu i depolitiziranu državnu službu u kojoj se zapošljavanje temelji na zaslugama i koja, shodno tome, uživa povjerenje građana”, zaključuju iz Izaslanstva EU-a u BiH.

Kako ističu cilj reforme javne uprave je osiguranje funkcionalne, politički neovisne i profesionalne javne uprave što, kako navode, podrazumijeva   osiguravanje politika o transparentnom zapošljavanju na osnovu zasluga, mehanizama za motiviranje kompetentnog osoblja za ostanak u službi, kao i afirmacije etike i integriteta s ciljem očuvanja stručnosti i neovisnosti državne službe.

Da bi se to postiglo, kako ističu, organizacijski i institucionalni kapaciteti uprave moraju se dalje razvijati, kao i mehanizmi koordinacije suradnje među institucijama i tijelima na različitim razinama vlasti koja su nadležna i odgovorna za provedbu kadrovskih politika. Stoga se hitnost ne odnosi samo na smanjenje državnih službi, nego i na napore da ga se i učini učinkovitijim tako što će se unaprijediti motivacija i rezultati rada zaposlenih u javnom sektoru.

"Sektor javne uprave u BiH često se opisuje kao prevelik, složen i glomazan aparat, s nadležnostima koje se preklapaju i dvostrukim dužnostima na različitim razinama vlasti. Upravni kapaciteti za provedbu pravne stečevine EU-a nisu dovoljno razvijeni i zahtijevaju dodatnu profesionalizaciju, kako je to i navedeno u Mišljenju Europske komisije o zahtjevu za članstvo BiH u EU. Ured EU u BiH se nada da će u 2021, koja je i godina u kojoj se ne održavaju izbori, biti moguće napraviti korake naprijed. Uz značajnu konstantnu podršku EU-a koja pomaže zemlji u saniranju ekonomske posljedice pandemije, vrijeme je i za rješavanje drugih ključnih pitanja koja se odnose na funkcionalnost, vladavinu prava i – što se čini ključnim – vraćanjem povjerenja građana u javne institucije i to tako što će se osigurati da su one vođene na principima stručnosti i integriteta”, zaključuju iz Izaslanstva EU u BiH.