Zapadni Balkan je jedna od prvih opcija koje europske tvrtke imaju kada razmišljaju o novim destinacijama za poslovanje, jedan je od nalaza studije 'Potencijal zapadnog Balkana za privlačenje inozemnih investicija u postcovid razdoblju'. Studiju, koja je predstavljena u Vanjskotrgovinskoj komori BiH u Sarajevu, realizirao je Komorski investicijski forum zapadnog Balkana (KIF ZB6) u suradnji sa Bečkim ekonomskim institutom i uz podršku Projekta komorskog partnerstva za zapadni Balkan. Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić i regionalni koordinator za projekt komorskog partnerstva David Piegazki su naveli da se radi o vrlo važnoj studiji i prvoj koju su zajedno uradili u regiji svih šest komora sa Bečkim ekonomskim institutom uz podršku njemačke vlade. Studija je, kako su naveli, ukazala na značajan potencijal, ali da je na prvom mjestu politička stabilnost. Također, ukazala je na sve prednosti i nedostatke regije i BiH u regije, te na potrebe gospodarstvenika.

Zauzeti poziciju

- Ukoliko pogledamo poziciju BiH prema ovoj studiji ona nije toliko loša, ali ima puno prostora za unapređenje poslovnog ambijenta, poput razvoja infrastrukture, potrebe za političkom stabilnošću, zatim nadležnosti koje se preklapaju na različitim nivoima vlasti gdje treba izgraditi prohodniji administrativni sustav. Također, studija govori kakvu poziciju BiH i regije mogu zauzeti u generalnim dobavnim lancima koji se pomjeraju sa istoka prema Europi i naša komparativna prednost je blizina, tradicija, znanje i vještine koje imaju naši stručni kadrovi, istakao je Egrlić. BiH i regija, po njegovim riječima, sada imaju povijesnu priliku jer su globalni dobavni lanci poremećeni i u tom smislu BiH ima priliku da zauzme mjesto različitih prethodnih dobavljača.

- Gospodarstvo u tom smislu radi Sizifov posao, radi nešto, bori se, zauzima svoje mjesto na tržištu EU i svijeta, ali nažalost politike u BiH, političke poruke i jedna nesigurnost koja vlada u regiji otežava posao ekonomiji BiH. U tom smislu bojim se da nećemo iskoristiti šansu koja nam se pružila, a ovakve prilike se rijetko pružaju, dodao je Egrlić.

Realokacija proizvodnih pogona

Tajnik Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Hamdo Tinjak je rekao kako bi gospodarstvo trebala puno više utjecati na politiku, u smislu da se ne dozvole bilo kakve egzibicije i prilike koje se ne smiju propustiti.

- Nisam optimista kada je u pitanju trenutni politički trenutak u BiH i mislim da je to uvjet svih uvjeta da pričamo o bilo čemu. I prije pandemije virusa korona krenuli smo u kreiranje zajedničkog ekonomskog tržišta, što čitavoj regiji daje priliku da stvori preduvjete da se više približi jedinstvenom tržištu EU, ali imajući u vidu sva dešavanja u BiH, ne znam u kom pravcu će sve ovo ići, dodao je Tinjak.

Ravnateljica Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH Milica Marković je rekla da su investitori i dalje zainteresirani za ulaganje u BiH.

- Mnogi strani investitori razmišljaju o premiještanju proizvodnih pogona u zemlje zapadnog Balkana, gdje BiH može imati i te kakvu priliku, u smislu da će oni izvršiti realokaciju proizvodnih pogona zbog rentabilnosti troškova. Naša prilika je velika, tako da u toku naredne godine moramo poraditi na tome da svi oni koji se sada predomišljaju o realoakciji, potruditi se i da ih privučemo da pređu u BiH, navela je Marković. Prema njenim riječima, svi inozemni investitori koji već djeluju u BiH se u 80 posto slučajeva odlučuju na reinvestiranje, što je dobar pokazatelj i što govori bilans za prvo polugodište gdje su inozemne investicije bile oko 730 milijuna maraka i u većini slučajeva je riječ o reinvesticijama. - Bolje je kada dolazi nov i svjež kapital u BiH, ali i ovaj podatak govori da su investitori zadovoljni uvjetima i žele nastaviti sa svojim aktivnostima, kazala je Marković