Ekonomija EU već od srpnja krenula u oporavak, može li ju BiH slijediti?

07 Kol 2020


Ekonomija EU već od srpnja krenula u oporavak, može li ju BiH slijediti?

Piše: Dragan Bradvica

Zemlje Europske unije, kao i cijelog svijeta, u prvih pet mjeseci 2020. godine ušle su u ogromne ekonomske probleme i recesiju stoljeća li ono što budi optimizam jesu brojke o oporavku nakon ukidanja lockdowna. Naime, Markitov indeks menadžera nabave (PMI) u eurozoni revidiran je na 51,8 u srpnju 2020., što je više u odnosu na preliminarnu procjenu od 51,1 i više u odnosu na konačno očitanje u lipnju 47,4.

- Posljednji PMI ukazao je na prvi mjesec širenja u proizvodnom sektoru bloka od veljače 2019. jer su se proizvodnja i potražnja nastavili oporavljati u skladu s daljnjim ublažavanjem ograničenja povezanih s pandemijom koronavirusa. I proizvodnja i nove narudžbe vratile su se na rast, a nove izvozne narudžbe porasle su prvi put nakon rujna 2018., navodi Markit.

Veliki pad ali i brzi oporavak

Podaci Eurostata pokazuju kako je nakon naglog povećanja u eurozoni i EU u cjelini u svibnju, trgovina na malo ojačala je i u lipnju. Porasla je za 5,7 posto u eurozoni i za 5,2 posto u EU u cjelini. Navodi se kako se volumen trgovine na malo vraća na razinu iz veljače ove godine, tj. na razdoblje prije početka donošenja restriktivnih mjera zbog Covid-19. U međuvremenu, u odnosu na lipanj prošle godine, maloprodaja je porasla za 1,3 posto, kako u EU, tako i u eurozoni. Kako su nebrojeno puta pisali, od oporavka EU uvelike će ovisit i oporavak bh. ekonomije budući da BiH sa zemljama EU ostvaruje više od 70 posto trgovinske razmjene, a veliki broj izvozno orijentiranih kompanija vezan je za tržišta EU zemalja. Bez povećanje proizvodnje i izvoza, a samim time i veće potrošnje u BiH nećemo krenuti u ozbiljniji oporavak. A on nam je nasušno potreban jer su brojke i u BiH za vrijeme lockdown loše. Federalni premijer Fadil Novalić kaže da su i ekonomske posljedice vidljive, tako da su u travnju prihodi bili manji za 13,3 posto, u svibnju je zabilježen minus od 10,5 posto a u lipnju 7,2 posto.

- Mi smo u ožujku imali plus 3,3 posto u odnosu na ožujak 2019. godine. Travanj je dao minus 13,3 posto prihoda. To je direktni odraz ekonomskih kretanja. Svibanj je dao optimizma, jer smo usvojili zakon, pa je to 13,3 palo na 10,5 posto. Smanjeni su prihodi. Konačno lipanj minus 7,2 posto. Srpanj imamo plus 6 posto, ali zahvaljujući korona-zakonu mi ubrizgavamo 32 milijuna. Ekonomija nam je prodisala kako smo skinuli mjere, naglašava Novalić.

Nezaposlenost

Podaci Agencije za rad i zapošljavanje BiH također pokazuju razmjere pada. Tako je 30. lipnja u BiH bilo 421.300 osoba na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja što je u odnosu na prethodni mjesec manje tek za 174 osobe.

- U odnosu na isto razdoblje prošle godine nezaposlenost u BiH je veća za 15.824 osobe ili 3,9 posto. Rast nezaposlenosti je uzrokovan smanjenom ekonomskom aktivnošću uslijed pandemije Covid-19, te se nezaposlenost od početka pandemije povećala za 18.412 osoba ili 4,57 posto, navodi se u priopćenju. Stopa registrirane nezaposlenosti za svibanj 2020. iznosila je 34,3 posto.

DNEVNI


U novom broju donosimo

Novi broj

12 Tra 2025

U novom broju donosimo

Novi broj

11 Tra 2025

U novom broju donosimo

Novi broj

10 Tra 2025

Postavke kolačića

Ova web stranica koristi kolačiće zbog poboljšanja vašeg iskustva korištenja stranice. Od ovih kolačića, oni karakterizirani kao nužni se spremaju u vaš Internet preglednik pošto su ključni za korištenje osnovnih funkcionalnosti stranice. Koristimo i kolačiće trećih strana koji nam pomažu kod analize i razumijevanja načina na koji koristite naše stranice. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem Internet pregledniku samo s vašom dozvolom. Također, imate mogućnost onemogućavanja korištenja ovih kolačića. Onemogućavanje ovih kolačića može utjecati na iskustvo korištenja naših stranica.

Uvijek omogućeno

Nužni kolačići su potrebni kako bi stranica mogla normalno funkcionirati. Ovi anonimni kolačići osiguravaju osnovnu funkcionalnost i sigurnosne značajke stranice.

Funkcionalni kolačići pomažu u korištenju određenih funkcija stranice kao što su dijeljenje sadržaja stranica na društvenim mrežama, prikupljanje povratnih informacija i ostalih funkcija trećih strana.

Kolačići performansi se koriste za razumijevanje i analizu indeksa performansi stranice što pomaže kod pružanja boljeg korisničkog iskustva za posjetitelje.

Analitički kolačići se koriste kako bi razumjeli interakciju posjetitelja sa stranicama. Ovi kolačići pružaju informacije za mjerenje broja posjetitelja, izvora prometa stranice

Ostali nekategorizirani kolačići su kolačići koji se trenutno analiziraju i još im nije dodijeljena kategorija.

Marketinški kolačići se koriste kako bi se posjetiteljima pružili relevantni oglasi i marketinške kampanje. Ovi kolačići prate posjetitelje web stranica i prikupljaju informacije kako bi pružili prilagođene oglase.