Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

'Ekonomski genijalci' u liku u (ne)djelu federalnog premijera Nermina Nikšića i ministra razvoja, poduzetništva i obrta Federacije Vojina Mijatovića ovih dana trče po bliskim im medijima kako bi hvalili svoje 'genijalne' ekonomske mjere, žiteljima plasiraju samo njima znane podatke, a još i kukaju kako se nisu dovoljno reklamirali u javnosti. 

Upravo izostanak tog reklamiranja, kako samoprozvani reformatori i spasitelji FBiH, i jeste razlog zbog kojim eto nitko sem njim ne zna pravo stanje stvari. Ali, i u tim nastupima vrlo brzo bi nastupila nevjerojatna doza nervoze kada mi ih novinari koji ih bezrezervno podržavaju postavili bilo kakvo 'škakljivo' pitanje.

Nažalost, nije ovo ništa novi, i bivši federalni premijer Fadil Novalić nije se libio sličnih stvari, ali kada vidimo aktualni saziv vlasti možemo samo sa sjetom gledati na neka prošla vremena. A to znači da živimo u potpunoj katastrofi.

Žiteljima otkazi, političarima puni proračuni i veće beneficije

Ovih dana, uz samohvalisanje, ide i priprema žitelja na nova bjesomučna zaduživanja. Reformator Nikišić tvrdi kako ovaj entitet uopće nije prezadužen i kako postoji veliki prostor na nove investicije. Čitaj – nova zaduživanja. A kako i u ovom mandatu vlasti idu 'radovi u korist' naroda i žitelja ovih dana se najbolje može vidjeti iz toga koje tvrtke, u čijem su vlasništvu, na kojim su adresama registrirane i kojim 'spasiteljima' bliske dobivaju višemilijunske ugovore.

I dok traju samohvalisanja, a paralelno sumnjive radnje, FBiH tome sve dublje i dublje jer se u ovom entitetu bilježi dramatičan pad broja zaposlenih. Prema službenim podacima Porezne uprave FBiH, u prosincu 2024. godine bilo je 551.452 zaposlenih u entitetu, a taj broj na kraju ožujka ove godine pao je na 542.803. To znači da je 8.649 zaposlenih manje samo za tri mjeseca 2025.  Broj zaposlenih smanjen je za 4.589 u siječnju, za 1.733 u veljači i za 2.327 u ožujku. 

Ne zaboravimo kako je 'genijalni' Nikšić tvrdio da su ekonomisti promašili i kako zbog neradne nedjelje i povećanja minimalne plaće nije došlo do masovnih otkaza. Valjda za njih ova brojka i nije velika. Oni svakako životom čuvaju svoje dobro plaćene fotelje, nebrojene druge beneficije, izlazi i sve više sumnji oko namještenih natječaja pa je jasno kako nitko od njih nema nikakvog dodira s realnošću.

Ne zaboravimo kako je značajan rast minimalne plaće i nameta gospodarstvu rezultirao je rastom inflacije, a što je potvrdila i Središnje banka BiH. Inflacija je u prosincu 2024. bila 2,2 posto, a u veljači ove godine je već skočila na 3,5 posto. Za ovu godinu CBBiH predviđa agregiranu inflaciju od 4,2 posto.

Ukupna industrijska proizvodnja u FBiH u veljači 2025. u odnosu na veljaču 2024., kalendarski prilagođena, manja je za 6,0 posto.

Jedino kome je bolje jeste državi - iako je broj zaposlenih u padu, iako industrijska proizvodnja pada, uplata javnih prihoda bilježi rekordne nivoe - već je u ožujku prešla na dvocifrene stope rasta povećana je za nevjerojatnih 11,94 posto. U ožujku je i rast neizravnih poreza bilježio povećanje od 8,8 posto, dok je u prva tri mjeseca rast bio 4,6 posto.

Samo usporedba priliva u Fond MIO pokazuje koliko je, među ostalim, i minimalna plaća uticala na povećanje prihoda. U prva tri mjeseca ove godine uplaćeno je 1,502.398.335 maraka, a u istom periodu godinu ranije 1.305.881.073 maraka, što je bezmalo 200 milijuna maraka više.

Dakle, dok sve pada političkim (kvazi)elitama nikada nije bilo bolje – odluke koje su navodno donijeli zbog dobrobiti žitelja, a u biti samo zbog punjenja proračuna, povećanja vlastitih primanja, muljanja s natječajima, zapošljavanja vojske uhljeba itekako daju rezultate. Dok tvrtke daju otkaze, gase se, idu u stečaj, investicija nema federalni vlastodršci u novim touarezima broje svoje enormne plaće, druge beneficije, fotelje....

Oporavak se niti ne nazire. Upravo suprotno

I federalni zastupnik SBiH-a i ekonomski stručnjak Admir Čavalić jasno upozorava kako još uvijek nema oporavka po pitanju zaposlenosti, niti se isti nazire.

- Neki još uvijek uzaludno kompariraju mjesečne podatke sa prethodnom godinom - što ima smisla raditi sa prometom npr., ali ne i sa zaposlenosti koja se akumulira tijekom godine. Nas interesira trend kao što je ovaj tromjesečni, a ne komparacija sa prošlogodišnjom akumulacijom. Svejedno, čak i ta metodološki neispravna komparacija prestaje da daje rezultate uslijed općeg pada ekonomije - razlika između 2024. i 2025. je samo 88 zaposlenih. Kako je netko zlonamjeran i da se služi ovom pogrešnom komparacijom, onda bi mogao zaključiti da je u godinu dana Vlada FBiH svojim politikama stvorila samo 88 radnih mjesta. Samo +88. Ako se dalje kladimo na razliku od +88, onda je pitanje šta nam april donosi (botovi moraju tražiti nove metodološke akrobacije). Moram spomenuti da je indikativno da Porezna uprava FBiH u svom izvješću više ne navodi komparaciju sa prethodnim mjesecom, već samo sa prethodnom godinom. To treba ispraviti. Također, sada već tradicionalno, Orašje je drugi grad u FBiH po rastu prometa. Odmah iza Vareša koji ima Adriatic Metals Plc. Mada svi znamo da je to zbog izuzeća Orašja od zabrane rada nedjeljom, za prošli mjesec je bilo objašnjenje da je izračun pogrešan. Očekujemo da se i za mart ponudi neko pristojno objašnjenje fenomena Orašja. Summa summarum, ekonomske politike Vlade FBiH su uzrokovale pad zaposlenosti (Porezna uprava FBiH), inflaciju (Središnja banka BiH), pad industrijske proizvodnje (Federalni zavod za statistiku) i rast prometa u Orašju (Porezna uprava FBiH). Da, zaboravio sam - i rast javnih prihoda (Porezna uprava FBiH) što je uostalom i bio jedini motiv iza Odluke Vlade FBiH od 30. prosinca 2024. bez prethodnog fiskalnog rasterećenja, navodi Čavalić.