Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

Nakon što se svijet izborio s problemima pandemije koronavirusa krenuli su problemi drugačije prirode – ekonomske. Zbog niza odluka svjetskih vlada i međunarodnih financijskih institucija (nekih opravdanih, nekih ne) dvije ili tri godine Europu, SAD i druge dijelove svijeta 'trese' značajna inflacija. 

Naravno, ozbiljne države su na sve moguće načine to pokušavale suzbiti, a u dobroj mjeri i uspjele. Bh. vlasti na sve moguće načine prvo su čekale da im rješenja 'padne s neba', a onda su opskurni i podkapacitirani likovi poput federalnog premijera Nermina Nikšića i dopremijera Vojina Mijatovića ponudili takva rješenja da su se za glavu hvatali čak i oni iz njihove stranke (SDP) koji o ekonomiji znaju bar nešto. 

Najprije su donijeli odluku o neradnoj nedjelji dok u Republici Srpskoj takve odluke nema, a onda bez bilo kakvih priprema i iole ozbiljnijih analiza i odluku o minimalnoj plaći od tisuću maraka.

A posljedice su već tu – dijele se otkazi, a inflacija ponovno dolazi. Na velika vrata.

Podaci

Potrošačke cijene u Federaciji u siječnju su u prosjeku porasle za 1,1 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je godišnja inflacija iznosila 3,3 posto, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku. Hrana i bezalkoholna pića u siječnju su u odnosu na prosinac u prosjeku skuplji za 2,1 posto, prijevoz za 1,1 posto, stanovanje, voda, struja, plin i drugi energenti te ostala dobra i usluge za po 0,8 posto. 

Poskupjela su i alkoholna pića i duhan, za 0,6 posto, zdravstvo, restorani i hoteli za po 0,2 posto, namještaj, kućanski aparati i redovito održavanje doma te rekreacija i kultura za po 0,1 posto. Odjeća i obuća u siječnju su u prosjeku jeftiniji za 4,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok su cijene ostalih kategorija u prosjeku ostale nepromijenjene.

- Kao što sam više puta i najavljivao da možemo očekivati rast cijena i povratak inflacije u FBiH, to se nažalost i dogodilo. Podaci koje je objavio Federalni zavod za statistiku pokazuju da je inflacija ubrzala u januaru 2025. godine u odnosu na isti mjesec prošle godine za 3,3 posto (godišnja inflacija). Primjera radi – listopad 2024. godine inflacija 1,3 posto, studeni 2024. inflacija 1,9 posto, prosinca prošle godine inflacija 2,4 posto, i siječanj ove godine inflacija navedenih 3,3 posto. Ovo je jako loša vijest za našu ekonomiju i žitelje, jer njen eventualni daljnji rast će povući lančano i druge segmente ekonomije, posebno proračunske izdatke, što će biti vrlo izazovno i složeno u ovoj godini obzirom na sve eksterne faktore koji nas čekaju, navodi u svojoj analizi Faruk Hadžić, dekan SSST i makroekonomski stručnjak.

Što nas čeka?

Dodaje kako nam u prilog ne ide ni najava uvođenja carina SAD-a prema EU od 25 posto, što je također najavio prošle godine, te stupanje CBAM mehanizma u siječnju 2026., što će dodatno smanjiti naš izvoz prema EU.

- Šta to znači za žitelje i gospodarstvo? Daljnji rast cijena dodatno će smanjiti kupovnu moć žitelja, povećati troškove poslovanja za tvrtki, te stvoriti dodatni pritisak na proračune domaćinstava. Nažalost, ovo bi moglo dovesti do smanjenja potrošnje i usporavanja ekonomskog rasta, upozorava Hadžić.

Svemu  dodajmo kako je možda najgore od svega što je još više od godinu i pol na sceni aktualna Vlada FBiH na čelu s Nikšićem, pa sve da je situacija globalno jako dobra za nas  očekivati je da ju oni pokvare. A sada kada je jako izazovna od takvih ljudi očekivati bilo kakvo suvislo rješenje je isto kao čekati da dođe Djed Božićnjak i počne nam rješavati financijske poteškoće.