SARAJEVO - Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) objavljuje prvi krug projekcija ključnih makroekonomskih varijabli u 2021. godini, za tekuću i za 2022. godinu. Kako navode, procjenjuje se da će ekonomski rast u tekućoj te u narednoj, 2022. godini, biti nešto snažniji u odnosu na projekcije iz studenog 2020., koje su rađene na osnovu podataka dostupnih polovinom 2020. godine.
Prema aktualnoj projekciji, u 2021. godini se očekuje rast ekonomske aktivnosti od 3,4%, što je za 70 baznih poena više od projekcije prije šest mjeseci. Iako je početak 2021. godine također pod utjecajem koronakrize, oporavak snažniji od očekivanog u određenim pokazateljima visoke frekvencije, poput industrijske proizvodnje i izvoza roba, u prvom kvartalu, upućuje na dinamičniju ekonomsku aktivnost u 2021. godini. “Na više su bile revidirane i projekcije varijabli koje predstavljaju stranu potražnju, a koje preuzimamo od relevantnih vanjskih izvora. To je, također, utjecalo na ocjenu da će ekonomska aktivnost u BiH u 2021. godini biti snažnija no što se očekivalo koncem 2020. Projekcija ekonomskog rasta za 2022. godinu je revidirana na više za 40 baznih poena, u odnosu na drugi krug projekcija iz 2020.“, navode iz CBBiH.

Razinu realnog BDP-a iz 2019. godine bi se gotovo moglo dostići već koncem

Uz te korekcije projiciranih stopa ekonomske aktivnosti na više, razinu realnog BDP-a iz 2019. godine bi se gotovo moglo dostići već koncem 2021. godine. Rast osobne potrošnje u 2021. godini je temeljen na pozitivnim pokazateljima vezanim za tržište rada te je projiciranom padu broja nezaposlenih osoba, blagom rastu zaposlenosti i prosječne neto plaće, te rastu doznaka iz inozemstva. “U odnosu na prethodni krug projekcija, blago smo korigirali na više oporavak osobne potrošnje do kraja 2022. jer se pokazalo da smo bili nešto pesimističniji, u odnosu na stvarno stanje u 2020. godini, u pogledu fleksibilnosti tržišta rada, i brzine oporavka, posebno uslužnog sektora. Ipak, i dalje smo prilično konzervativni u pogledu trenda u stopi nezaposlenosti, ali i brzine kojom bi se radna snaga iz BiH mogla zapošljavati u EU u kratkom roku, što utječe na osobnu potrošnju“, navodi se. Prema prvim raspoloživim podacima za 2021., rast izvoza roba i nešto sporiji oporavak domaće potražnje (koji usporava rast uvoza) će rezultirati manje negativnim doprinosom neto izvoza rastu BDP-a. S rastom ekonomske aktivnosti, u 2022. godini očekuje se ponovno produbljavanje vanjskotrgovinskog deficita. Rast prihoda od turizma je projiciran i u 2021. godini, ali intenziviranje trenda ne očekuje se prije druge polovine 2022. godine. U prethodnom krugu projekcija, rast BDP-a u 2021. godini se oslanjao i na rast državne potrošnje. U ovom krugu projekcija se revidiralo naniže pozitivni utjecaj koji će vladina potrošnja imati na ekonomsku aktivnost u 2021. godini.

Očekuje se blagi rast inflacije

Prvo tromjesečje tekuće godine je obilježeno pooštravanjem mjera rada poslovnih subjekata, pretežno iz uslužnog sektora, što je dodatno utjecalo na fiskalne prihode i produžilo subvencioniranje. U srednjem i dugom roku bi intenzitet državne potrošnje mogao biti dodatno ograničen visinom javnog duga, ali i dospjelim obvezama vezanim za servisiranje javnog duga. U projekcijskom razdoblju, očekuje se blagi rast inflacije. Rast cijena ove godine bit će pod utjecajem povećanja cijena prevoza, slijedom očekivanog rasta cijena energenata na međunarodnim tržištima. Jačanje utjecaja domaće agregatne potražnje na potrošačke cijene očekuje se u idućoj, 2022. godini. Projekcije inflacije su konzistentne s projiciranim trendom u ekonomskoj aktivnosti. No, cijene su, u trenutnim okolnostima, podložne snažnijim šokovima te bi se projekcija inflacije u narednim periodima mogla znažno revidirati na više. Faktori koji bi mogli uzrokovati inflatorni šok su nastavak rasta cijena globalnog transporta roba, snažan mogući rast cijena metala i snažne promjene u deviznim kursevima valuta značajnih za međunarodnu razmjenu roba. “Naše dosadašnje projekcije su se pokazale vrlo objektivnim, čak i u vanrednim okolnostima kakva je pandemija, pa je odstupanje u projekciji realnog BDP-a za 2020. bilo svega 20 baznih poena iznad preliminarnih službenih podataka. Ipak, ne nalazimo se u klasičnom poslovnom ciklusu te naglašavamo da su ocijenjene i procjenjene vrijednosti BDP-a i njegovih komponenti, kao i ostalih makroekonomskih varijabli, izloženi iznimno visokom stupnju neizvjesnosti, koji je vezan uz razvoj epidemiološke situacije i, istodobno, postupno reaktiviranje ekonomskih aktivnosti. Naša ocjena mogućih odstupanja od trenutne projekcije ekonomske aktivnosti je i dalje izbalansirana. Od faktora koji bi mogli doprinositi reviziji projekcije ekonomske aktivnosti na više već u drugom krugu projekcija u 2021. izdvajamo očekivanu znatno višu procijepljenost stanovništva do kraja godine, snažan rast industrijske proizvodnje i oporavak sektora usluga koji je vezan za dolazak inozemnih turista. S druge strane, snažan inflatorni šok bi mogao odgoditi oporavak osobne potrošnje, što bi bio i efekat novog vala pandemije i ograničavanje kretanja stanovništva.