Libanonski timovi za spašavanje u srijedu su izvlačili iz ruševina poginule i tražili nestale nakon velike eksplozije u utorak u Bejrutu do koje je došlo zbog nemara i neodgovornosti, a koja je prouzročila smrt najmanje 135 ljudi.

Više od pet tisuća ljudi ozlijeđeno je u eksploziji u bejrutskoj luci, kazao je ministar zdravstva Hamad Hasan, dodavši da je do 250 tisuća ljudi ostalo bez doma prikladnog za život, budući da je eksplozija uništila fasade zgrada, razbacala namještaj na ulicu i razbila prozore udaljene kilometrima od mjesta gdje je došlo do eksplozije. Dužnosnici su rekli da bi šteta od eksplozije mogla iznositi i do 15 milijardi dolara.

Hasan je rekao da je poginulo 135 ljudi, a deseci se vode kao nestali, dok je premijer Hasan Diab objavio da od četvrtka počinju tri dana žalosti.

Očekuje se da će ukupni broj umrlih od eksplozije biti veći.

Skoro 3.000 tona amonijevog nitrata, oduzeto s broda u blizini obale Bejruta prije šest godina i prebačeno u obližnje skladište, okrivljeno je za eksploziju koja je u utorak odjeknula kroz lučko područje libanske prijestolnice.

Amonijev nitrat je bijela čvrsta supstanca u obliku kristala koja se proizvodi u velikim industrijskim količinama. Njegova najčešća upotreba je kao izvor azota za gnojivo, ali se koristi i za stvaranje eksplozija u rudarstvu, piše BBC.

- Amonijev nitrat nećete pronaći u zemlji - objašnjava Andrea Sella, profesorica kemije na University College London. To je zato što je ta supstanca sintetička, proizvedena reakcijom amonijaka sa azotnom kiselinom, kazala je ona.

Amonijev nitrat proizvodi se širom svijeta i relativno je jeftin za kupovinu. Ali njegovo skladištenje je problematično, a povezano je s teškim industrijskim nesrećama u prošlosti.

- Amonijev nitrat je sam po sebi relativno siguran za rukovanje - kaže profesorica Sella.

Međutim, ako imate veliku količinu ove supstance neiskorištenu, ona počinje propadati.

- Pravi problem je što će s vremenom apsorbirati male količine vlage i na kraju će se pretvoriti u ogroman kamen - kaže ona. To ga čini opasnijim, dodaje, jer to znači da ako dođe do eksplozije, ona će se mnogo lakše širiti.

-Što duže stoji, veća je vjerovatnoća da će biti kontaminirana supstancama poput lož ulja, izjavio je bivši visoki vojni obavještajac Philip Ingram u programu Today za Radio BBC 4.

Kada se to dogodi može doći do hemijske reakcije.

- Takva supstanca počne proizvoditi vlastitu toplinu i nakon što počne taj proces nema mu kraja, samo nastavlja proizvoditi sve više toplotne energije i vremenom se to nakuplja. To onda može dovesti do eksplozije velikih razmjera kao što smo vidjeli na snimcima iz Bejruta - rekao je Ingram.

Video snimci iz Bejruta pokazali su kako se dim uzdiže iznad mjesta požara, a potom i oblak u obliku gljive koji je uslijedio nakon eksplozije.

- Ovaj oblak nastaje kada imati udarni talas koji putuje većom brzinom od brzine zvuka i to možete vidjeti u bijelom sferičnom oblaku koji putuje iz centra i širi se prema gore - kazala je Sella.

Šok talasi se proizvode od kompresovanog zraka.

- Zrak se brzo širi i naglo se hladi, a voda kondenzira, što uzrokuje stvaranje oblaka - dodala je ona.

Kada amonijev nitrat eksplodira, on može dovesti do oslobađanja otrovnih plinova uključujući azotne okside i plinove amonijaka.

- Ako ne puše vjetar, to bi mogla postati opasnost za ljude koji se nalaze u blizini - kazala je Sella.

S tako snažnom eksplozivnom moći, amonijev nitrat koriste vojske širom svijeta kao eksploziv.

Nakon što su se videosnimke bejrutskih eksplozija počele širiti internetom, središnji forum svjetskih teoretičara zavjere - poznatiji pod nazivom Twitter - napunio se spekulacijama o tome da je eksplodirala atomska bomba. Glavni razlog za takvo teoretiziranje bila je pojava “gljive”, oblaka dima tipičnog za eksplozije takvih bombi.

Treznije glave odmah su opovrgnule te navode. Primjerice, Martin Pfeiffer, doktorand na Sveučilištu Novog Meksika, za Business Insider je objasnio da “evidentno nije riječ o nuklearnoj bombi, nego je vatra dovela do detonacije kemikalija ili eksplozivnog materijala”.

- Eksplozija nije imala dva temeljna faktora prisutna kod nuklearne detonacije - zasljepljujući udar bijele svjetlosti i termalni puls, odnosno udar vrućine koji bi izazvao požare u širokom radijusu i ljudima teško opekao kožu - tvrdi Pfeiffer.

Eksplozija jest prouzročila snažan udarni val koji je porazbijao prozore i do 10 kilometara dalje i nakratko je bio vidljiv kao brzo šireći bijeli oblak, što se često može vidjeti na starim snimkama eksplozija atomskih bombi. Međutim, Pfeiffer navodi da takav udarni val, poznat kao “Wilsonov oblak”, nije specifičan samo za nuklearne bombe.

Prema njemačkom znanstvenom centru GFZ, prenosi AP, eksplozija u Bejrutu bila je ekvivalentna potresu jačine 3,5 stupnjeva po Richteru. Amonijev nitrat, kemikalija koja je vjerojatno uzrok eksplozije, vrlo je nestabilan proizvod koji ima oko 40 posto snage TNT-a, kad se uspoređuju jednake težine.

Prvi izračuni znanstvenika s MIT-a ukazuju na to da je udar bio jednak eksploziji 240 tona TNT-a, što je oko 20 puta snažnije od američke “majke svih bombi” (MOAB), najjačeg konvencionalnog oružja u njihovu arsenalu. “Little Boy”, atomska bomba koju su Amerikanci bacili na Hirošimu 1945. godine, imala je snagu ekvivalentnu između 13 i 18 kilotona TNT-a, ovisno o izvoru.

Inače, jedna od najpoznatijih eksplozija nalik ovoj u Bejrutu dogodila se još 1947. u američkom gradu Texas City u zaljevu Galveston i vodi se kao jedna od najvećih nenuklearnih eksplozija u povijesti. Tad je zbog požara koji je izbio na francuskom brodu SS Grandcamp, koji je bio usidren u luci, eksplodirao njezin teret od oko 2300 tona amonijeva nitrata. To je pak izazvalo lančane požare i eksplozije na drugim brodovima i u skladištima nafte, a krajnja bilanca bila je najmanje 580 mrtvih. Preživio je samo jedan pripadnik vatrogasne brigade iz Texas Cityja.

Korišten je i u nekoliko terorističkih činova, uključujući bombaški napad u Oklahoma Cityju 1995. godine. U tom je incidentu Timothy McVeigh koristio dvije tone amonijevog nitrata za stvaranje bombe koja je uništila saveznu zgradu i usmrtila 168 ljudi.