Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Nedavni sastanak federalnog ministra energije rufarstva i industrije FBiH Vedrana Lakića (SDP) sa v.d. generalnog direktora Elektroprivrede BiH Sanelom Buljubašićem i upravom ovog, jednogo od tri, javna elektro operatera u BiH, rezultirao je zabrinjavajućim najavama o velikim gubitcima u poslovanju do kraja ove godine. Sastanaj federalnog ministra s menadžmentom Elektroprivrede BiH pokazao je i koliko je stanje ozbiljno.

Kako je navedeno u službenom priopćenju Federalne vlade s ovog sastanka, razgovarano je o izazovima EP BiH i "teškoj i nezavidnoj situaciji u poslovanju" Elektroprivrede BiH.

Pravdanja gubitaka

Očekivanja su da će ovo poduzeće na kraju godine poslovati s velikim gubitkom, za što je potrebno iznaći općeprihvatljiva rješenja za EP BiH i krajnje kupce struje, istaknuto je, no istodobno nije navedeno o kojem iznosu gubitka je riječ, ali ni koji su njegovi uzroci te tko će sve to na kraju platiti, a u konačnici i je li to i suptilna najava poskupljenja električne energije za građane i gospodarstvo?

Iz Elektroprivrede BiH početkom listopada izvijestili su kako su u periodu siječanj-rujan 2023. godine ostvarili negativan financijski rezultat, odnosno, gubitak u iznosu od oko 50 milijuna KM.

-Trend negativnog poslovanja prouzročenog energetskim, cjenovno-troškovnim i drugim okolnostima, bit će nastavljen i do isteka godine, naveli iz Elektroprivrede BiH.

Financijske gubitke smatraju "posljedicom poremećaja na tržištu električne energije, značajnog smanjenja obima tržišne prodaje i nemogućnosti ostvarenja projeciranih prihoda na području trgovine, prvenstveno kontinuiranim smanjenjem isporuka uglja iz rudnika Koncerna EPBiH u periodu 2020-2022. godine".

-Na financijsko poslovanje kompanije odrazilo se i limitiranje ili ograničavanje rasta cijena u okviru tržišnog opskrbe na maksimalnih 20 posto u odnosu na prethodnu godinu, koje je na snazi od siječnja 2022. godine, istaknuli su iz Elektroprivrede.

Prijašnja uprava, između ostaloga, gubitke je pravdala i trenutno niskim tržišnim cijenama električne energije zbog koje čuva akumulacije vode ili ugalj u svojim skladištima.

Cijena manja, nude više

Međutim, ponovno pitanje - tko će i kako platiti gubitak od 50 milijuna za samo devet mjeseci? Novi krediti, zaduženje i u konačnici građani BiH. No, podsjetimo i na to da nema podataka o reviziji poslovanja Elektroprivrede BiH za prošlu godinu, ali i na još jednu, namjerno ili ne, prešućenu činjenicu - da su upravo prošle godine mali proizvođači električne energije (mini hidroelektrane i solari) dobili mogućnost da proizvedenu električnu energiju prodaju i drugim poduzećima, a ne samo nadležnom elektro operatoru koji je tu istu energiju do tada otkupljivao po nižim-fiksnim iznosima.

No, problem nije stvaranje veće konkurentnosti na bh tržištu električnom energijom u koje su sada, izuzev dosadašnje tri bh javne elektroprivrede, ušli i privatni trgovci, vlasnici mini hidroelektrana i solara, kao i Elektroprivreda HZ HB i Elektroprivreda RS, otkup električne energije nudile po tržišnim cijenama. Ove dvije elektroprivrede često se suočavaju s nužnošću dokupa električne energije zbog sušnih perioda.

Tako sredinom rujna cijena za drugi kvartal iznosi oko 125 EUR, a otkup se dosad nudio na bazi cjelogodišnje cijene, 140 EUR, iako je jasno da hidroelektrane u srpnju i kolovozu ne proizvode ni približno istu količinu energije kao primjerice, u ožujku, travnju i svobnju.

Međutim, u BiH često se susrećemo da se javnom novcem i po cijenama značajno višim od tržišnih, otkupljuje električna energija. Ovo bi trebali potvrditi i rezutati revizije poslovanja za prošlu godinu u Elektroprivredi BiH, koja skoro stalne viškove električne energije, a koja još nije urađena.

Primjerice, dok je na tržištu vrijedio oko 180 EUR, za jedan megavatsat električne energije nudilo se 220 EUR, odnosno, 180 EUR kad je cijena pala na 150 EUR, a i dalje se nudi oko 120 EUR kada je električna energija na dnevnoj razini oko 100 EUR-a.

Nonšalantno raspolaganje javnim novcem – tko će to platiti?

Na koncu podsjetimo da je praćenje cijena električne energije referentna mađarska burza energije. Dnevne vrijednosti mogu se pratiti na http://www.hupx.hu, a dugoročnije cijene, primejrice kvartalne i godišnje, na http://www.hudex.hu.

Da bi se energija otkupljivala bez gubitka, proizvođač mora dobiti tržišnu cijenu umanjenu za ovisne troškove i profit otkupljivača, pa makar i minimalan. U poređenju s drugim otkupljivačima, koji za energiju plaćaju 75 posto do 80 posto od vrijednosti tržišne cijene, naša najveća energetska kompanija, koja ionako ima viškove energije, nudi otkupne cijene uz koje je upitno i pokrivanje nezaobilaznih troškova, a o generiranju makar i minimalnog profita javne kompanije ne može biti ni govora. Posebna nelogičnost krije se u tome što se najveći dio električne energije iz hidro izvora proizvede u drugom kvartalu, ali tada je i tržišna cijena najniža.

Nonšalantno raspolaganje javnim novcem, zar ne? I gomilanje duga koji će platiti netko drugi, dok vlasnici mini hidro i solarnih elektrana itekako dobro zarađuju. Istodobno, zahtjevi zeničkih rudara za isplatom zaostalih potraživanja i dalje su neispunjeni. Čini se da je za okončanje ove "prakse" na potezu Federalna vlada i premijer Nikšić kao i za odgovor na pitanje "'ko će to platit'?".