Ukrajinsko gospodarstvo prolazi kroz najteže razdoblje od prvih mjeseci ruske invazije, nakon što su neprestani zračni napadi ostavili energetski sustav u rasulu dok rat ulazi u petu godinu. Tvrtke zbog toga smanjuju proizvodnju, a državni prihodi padaju.

Od čeličana do rudnika te proizvođača cementa i hrane, ukrajinska industrija prisiljena je smanjivati proizvodnju i apsorbirati rastuće troškove, uz stalne promjene rasporeda rada i pokušaje spašavanja opreme tijekom izvanrednih isključenja, rekli su direktori osam tvrtki.

Tvornice bez rasporeda
Sergij Pilipenko, izvršni direktor Kovalska grupe, najvećeg ukrajinskog proizvođača betona i građevinskog materijala, rekao je da dizelski generatori koje su kupili ne mogu napajati cjelokupnu proizvodnju velikih tvornica.

"Već više od dva mjeseca radimo pod redukcijama struje bez ikakvog predvidljivog rasporeda. U određenim razdobljima nedostatak stabilne opskrbe električnom energijom može smanjiti obujam proizvodnje i do 50 posto", rekao je.

Ukrajinsko gospodarstvo smanjilo se u prvoj godini rata za gotovo trećinu i, unatoč skromnom rastu tijekom kasnijih godina, i dalje je znatno manje nego prije invazije te uvelike ovisi o državnoj potrošnji. Gotovo šest milijuna ljudi napustilo je Ukrajinu, a više od tri milijuna je raseljeno unutar njezinih granica, što je više od petine predratnog stanovništva.

Prekidi struje
U veljači je mjesečni indeks oporavka poslovne aktivnosti Instituta za ekonomska istraživanja u Kijevu, koji uspoređuje broj tvrtki koje prijavljuju lošije ili bolje poslovanje u odnosu na prošlu godinu, postao negativan prvi put od 2023. godine.

Ukrajinsko gospodarstvo ključno je ne samo za osiguravanje poreznih prihoda za financiranje rata i otplatu duga te za proizvodnju naoružanja, nego i za osiguravanje radnih mjesta i ekonomskih perspektiva za vojnike i izbjeglice koji se vraćaju kada mir konačno nastupi.

Oleksandr Mironenko, operativni direktor Metinvesta, rudarsko-metalurške grupacije s godišnjim prihodima od oko sedam milijardi dolara, rekao je da dugi prekidi struje otežavaju ponovno pokretanje proizvodnje nakon ruskih napada.

 Tekst se nastavlja ispod oglasa  
 
Metinvest, pod kontrolom Rinata Ahmetova, jednog od najbogatijih ljudi Ukrajine, bio je glavni generator poreznih prihoda i čelika za ratne napore. Mironenko kaže da su očekivali rast ove godine, ali ga nisu uspjeli ostvariti u prva dva mjeseca zbog utjecaja ruskog bombardiranja.

Velika potražnja
"To uključuje štetu na proizvodnim kapacitetima, ali i na prometnoj infrastrukturi, što ne pogađa samo proizvođače čelika, nego sve proizvođače u Ukrajini. Moraju smanjiti obujam proizvodnje", rekao je.

Natalija Kolesničenko, ekonomistica u Centru za ekonomske studije u Kijevu, procijenila je da je potražnja za energijom u siječnju i veljači premašila ponudu za 30 posto. "Energetska situacija dramatično se pogoršala posljednjih mjeseci", rekla je.

Ministar energetike Denis Šmihal rekao je 12. veljače da je, iako temperature rastu, vršna potražnja iznosila 16,4 gigavata, što je i dalje znatno iznad 12,3 gigavata koliko je Ukrajina mogla proizvesti, te da u vršnim terminima uvozi gotovo 2 gigavata.

Niže prognoze rasta
Tvrtke se moraju nositi s manjom proizvodnjom, rastućim troškovima, poremećajima u opskrbnim lancima i duljim rokovima isporuke. To utječe na konkurentnost i može povećati inflaciju, koja već iznosi oko sedam posto, reklo je troje ekonomista.

Energetska kriza već je potaknula ukrajinsku središnju banku da smanji prognozu gospodarskog rasta za ovu godinu s dva na 1,8 posto. Dragon Capital predviđa rast od jedan posto zbog manjka električne energije, dok je investicijska banka ICU snizila prognozu rasta s 1,2 na 0,8 posto.

ICU navodi da oko 20 do 25 posto gospodarske proizvodnje ovisi o stabilnoj opskrbi električnom energijom. Mnoge male tvrtke bore se da opstanu tijekom najhladnije i najmračnije zime u ratu, uz obeshrabrujući učinak dugih redukcija struje na potrošačku potražnju.

Proračunski gubici
Premijerka Julija Sviridenko rekla je da je energetska kriza stajala državni proračun oko 12 milijardi hrivnji (236 milijuna američkih dolara) u carinskim i poreznim prihodima samo u siječnju. Skok javnog duga na gotovo 100 posto bruto domaćeg proizvoda, unatoč dvama restrukturiranjima, uznemirio je neke ulagače.

Prošlog tjedna, kada se činilo da su mirovni pregovori u Ženevi zapeli, cijena ukrajinskih obveznica je pala. Sviridenko je rekla da je Ukrajina blizu dogovora s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) o novom programu zajma od 8,1 milijardu dolara, nakon što je MMF pristao ublažiti neke uvjete, uključujući povećanja poreza.

Odobrenje MMF-a trebalo bi otvoriti put pomoći iz Europske unije vrijednoj oko 90 milijardi eura (105 milijardi dolara) tijekom dvije godine, ako se uspije svladati mađarski otpor. To je, prema tekstu, slamka spasa nakon što je administracija predsjednika Donalda Trumpa zaustavila izravnu proračunsku pomoć.

Spor s Mađarskom 
Mađarska i Slovačka blokirale su pomoć Kijevu dok ne obnovi opskrbu ruskom naftom preko naftovoda Družba. Također su zaprijetile da će obustaviti izvoz električne energije u Ukrajinu ako se protok nafte ne nastavi.

Kijev je za oštećenje naftovoda okrivio ruski napad. Slovačka je u utorak rekla da će se isporuka nafte putem Družbe nastaviti 26. veljače, no Ukrajina to nije službeno potvrdila. Mađarska i Slovačka činile su 68 posto uvezene električne energije u Ukrajini ovog mjeseca, prema konzultantskoj tvrtki ExPro iz Kijeva.

Iako su tvrtke uložile milijune hrivnji u rezervne izvore napajanja, od generatora do baterija, solarnih panela i plina, istraživanje ukrajinske Europske poslovne udruge pokazalo je da su isključenja otežala život za četiri od pet tvrtki. Polovica ih je smanjila proizvodnju, a 61 posto se žalilo na rastuće troškove, piše index.