STRASBOURG, (Hina) - Europska unija mora poboljšati sigurnosnu, vojnu i gospodarsku suradnju sa zemljama Istočnog partnerstva kako bi smanjila ruski utjecaj nad njima, poručili su u utorak europarlamentarci na plenarnoj sjednici tijekom rasprave o Izvješću o sigurnosti u području Istočnog partnerstva.

Izvjestitelj Witold Jan Waszczykowski pozvao je zastupnike da podrže slanje oružja Ukrajini koja se ne bori samo za vlastitu slobodu, nego i za mir u Europi. Osim istočne i južne Ukrajine, Moldavija, Gruzija i područje Kavkaza također su, prema njegovom mišljenju, pod ruskom okupacijom.

''Sigurnost je tijesno povezana sa stanjem u gospodarstvu stoga Ukrajina mora brzo dobiti status kandidata i priključiti se našem zajedničkom tržištu. Pobjeda nad Putinom neće nužno donijeti mir u Europi jer na vlast može doći netko još gori od Putina'', izjavio je.

Bolju suradnju sa zemljama Istočnog partnerstva, kao i borbu protiv hibridnog oblika rata, Waszczykowski smatra ključnima ukoliko se želi smanjiti utjecaj Rusije u spomenutim zemljama.

Potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis također smatra da je ukrajinskom gospodarstvu potrebna pomoć, s obzirom da ga Rusija pokušava uništiti dugim ratom i blokadom crnomorskih luka.

''EU je nedavno odgovorila najvećim paketom sankcija Rusiji. Nadalje, predlažemo mjere pomoći Gruziji i Moldaviji, jačanje vojnih sposobnosti i kapaciteta za otpor kibernetičkim napadima. Potpora tim zemljama važnija je nego ikad'', rekao je Dombrovskis.

Rusija je glavni izvor nestabilnosti za istočne partnere Europske unije, upozorila je zastupnica Europske pučke stranke Miriam Lexmann.

''S našim istočnim susjedima moramo surađivati ponajviše zbog dva razloga. Prvi je sigurnost opskrbe energije, a drugi je jačanje otpornosti društva protiv dezinformacija koje demoraliziraju i zbunjuju građane'', kazala je.

Dok susjede ne možemo birati, možemo birati odnose s njima, dodao je zastupnik socijaldemokrata Marek Belka.

''Gruzija, Moldavija i Ukrajina platit će posljedice toga što imaju nasilnog susjeda. Zajednička sigurnosna i obrambena politika trebala bi se pretvoriti u instrument koji poboljšava regionalnu sigurnost, a to ćemo ostvariti kroz produbljenje suradnje između EU i NATO saveza'', naglasio je.

Zastupnik Petras Auštrevičius iz kluba liberala napomenuo je da je ruska agresija na Ukrajina ujedinila Europu, koja se više ne dijeli na zapadnu i istočnu. Dodaje da EU to mora pokazati uključivanjem istočnih partnera u zajedničke sigurnosne i obrambene politike kako se ne bi osjećali izolirano.

''Europska sigurnosna arhitektura mora uključiti naše istočne partnere, mora mobilizirati naše vojne sposobnosti i biti superiorna u tehnološkim kompetencijama u odnosu na drugu stranu'', ističe.

Jačanje sigurnosti, stabilnosti i otpornosti na rusku državnu propagandu moraju biti u fokusu suradnje sa zemljama Istočnog partnerstva, tvrdi zastupnica zelenih Marketa Gregorova.

"Na taj način ćemo se oduprijeti fragmentaciji društva i institucija. Ruska agresija među našim istočnim partnerima stvara strahove, oni se pitaju tko će biti sljedeći. Rusija želi u potpunosti kontrolirati Gruziju, Armeniju i Azerbajdžan.''

Većina zastupnika poručila je da će Europa doći do mira onda kada svaka zemlja dobije mir. No on će se teško postići ako dvije najmoćnije članice Unije šalju neusuglašene poruke, kazao je zastupnik iz redova konzervativaca Dominik Tarczynski.

''Njemački kancelar Scholz je rekao da najviše oružja njegova zemlja šalje Ukrajini, da bi Francuska rekla da Rusija ne bi smjela biti ponižena. Ako ne budemo produktivni, Putin će doći do vrata Berlina i Pariza i neće se zaustaviti'', upozorio je.

Kritike na Izvješće o sigurnosti u području Istočnog partnerstva uputio je klub ujedinjene ljevice jer smatra da najviše na ruku ide obrambenoj industriji.

''Militarizam jedne strane neće pobijediti militarizam s druge strane, a ono što je neprihvatljivo jest povećanje izdataka za obranu pored brojnih socijalnih problema'', poručila je zastupnica Clare Daly.

Istočno partnerstvo je pokrenuto 2009., a uključuje članice EU-a, te Ukrajinu, Bjelorusiju, Armeniju, Azerbajdžan, Gruziju i Moldaviju. 

Hina