Erasmus Mundus jedan je od najpoznatijih obrazovnih programa Europske unije. Cilj je unapređenje kvaliteta visokog obrazovanja putem pomoći institucijama i stipendija pojedincima iz svijeta. Njegovi korijeni nalaze se u programu Erasmus, koji je pokrenut 1987. godine.

Dok je Erasmus otvoren samo za građane iz 33 države učesnice, Erasmus Mundus je okrenut globalizaciji europskog obrazovanja i otvoren za sve zemlje, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.

Funkcionira kao krovni program koji služi kao platforma za ostale programe i projekte koji su koncipirani i koji se primjenjuju prema njegovim smjernicama. Financira ga Izvršna agencija Europske komisije za obrazovanje, audivizuelno i kulturno izražavanje, predstavljajući program za globalnu suradnju i mobilnost u polju visokog školstva.

Razmjena

Cilj šeme mobilnosti u okviru Join EU-SEE je doprinos boljem shvaćanju i međusobnom obogaćivanju Europske unije i trećih zemalja u oblasti visokog školstva i društva.

Aktivnosti ne samo da nude stipendistima priliku da prošire akademske kompetencije, već i jezičke vještine i socijalne i međukulturološke komeptencije, čime se poboljšava konkurentnost na tržištu rada u društvu stalnih i brzih promjena.

Podržana je i mobilnost na svim razinama visokog školstva, uključujući mobilnost studenata na postdiplomskim, master, doktorskim i postdoktorskim studijama, kao i osoblja - akademskog i administrativnog.

Studenti i nastavno osoblje imaju priliku studirati, predavati i istraživati u inozemstvu, dok sveučilišta unapređuju nastavni kapacit, izgrađuju istraživačka znanja i postaju vidljivi u međunarodnim krugovima.

Program stimulira razvoj zemalja zapadnog Balkana putem unapređenja akademskih vještina studenata, istraživača i nastavnika, dajući stipendije za studente na dodiplomskim, master, doktorskim i posdoktorskim studijama, uljučujući i akademsko osoblje.

Kroz razmjenu studenata i uvođenje procedura, koje su slične procedurama za program Erasmus, partneri sa zapadnog Balkana imaju priliku da nadograde stručne znanja u ovoj oblasti. Partneri iz EU dijele znanja i dobre praktične načine rada.

Cilj projekta je ostvarivanje drugoročne suradnje svih partnera koja će rezultirati održivom mrežom. Projekt nudi savršenu platformu za bolju razmjenu znanja u pogledu izrade nastavnog plana i programa, novih nastavnih metoda, međunarodnih odnosa i sveučilišnog upravljanja.

Cilj je izgradnja mostova između EU i zapadnog Balkana kroz pružanje mogućnosti mladim ljudima da dođu u EU i uspostave kontakte. Na sličan način, cilj projekta je da uvjeri studente i osoblje EU u potencijal koji manje poznata regija zapadnog Balkana nudi za buduću suradnju.

U središtu projekta nalazi se mobilnost, ali se dodatna pažnja poklanja transaprentnosti i priznavanju studija i kvalifikacija – daljoj primjeni ECTS i dodatka diplomi.

Ivo Čarapina je diplomirao na Ekonomskom fakultetu u BiH, a jednu akademsku godinu proveo je u Češkoj Republici u sklopu ovoga projekta. Bilo je to u akademskoj 2018/2019 godini. 

- To je daleko najbolji program koji provodi Europska komisija. To je ulaganje u mlade i u budućnost. Izuzetno je važno dalje obrazovanje, ali i mobilnost, a najvažnije je umrežavanje. Mladi koji se prijave i prođu na projektu, iz osobnog iskustva tvrdim, dobijaju prigodu za iskustvo koje će se pamtiti cijeloga života, kaže Čarapina.

Osim sticanja novih znanja, ovakvi projekti su prigoda i da se vidi ili usporedi naš obrazovni sustav s onima u Europskoj uniji. 

- Osim usporedbe obrazovnog sustava, važna je i progoda da mladi putuju bez obzira na njihovu financijsku situaciju, jer im Europska unija plaća da putuju i vide svijet. Tu je naravno i naobrazba, razne zemljopisne i kulturne, zatim arhitektonske znanosti… Za to bi rijetki vjerojatno imali vrijeme i novac, koji se ovom prigodom ukazuju. Na koncu najvažnija stvar je da se polažu ispiti. Stipendija Erasmusa je isplativa i rentabilna, i to je jedan od dodataka mladima kojim uživaju i stiču i prigodu za druženja, rekao je Čarapina.

Nedostaje prakse

Studentica Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Zerina Ćesir rekla nam je kako je sa životnoga aspekta jako pozitivno biti dijelom projekta i iskusiti studij u nekoj od zemalja zapadne Europe.

- Korisno je vidjeti kako funkcioniraju drugi sustavi, proširujemo svoje vidike, upoznajemo kulture, nismo zatvoreni… Pomoglo mi je jer sam imala prigodu nazočiti predavanjima iz predmeta koje nemamo na našem Univerzitetu, a neke sam čak mogla i osobno birati, kazala nam je.

Upitali smo je i što su prema njenom mišljenju nedostaci obrazovnog sustava u BiH.

- To je neusklađenost i neažurnost naših nastavnih programa. Ne dozvoljavaju se kolizije, ne mijenjaju se planovi i program koji se godinama bave nebitnim temama, a ne dobija se ni praktični dio, kazala nam je.

Projekte poput Erasmusa pozdravio je i profesor Josip Milić. Ističe pozitivne primjere razmjene nastavnog kadra. Neke od njegovih kolega su dosad imale prigodu boraviti vani i raditi na sveučilištima zapadne Europe.

- Uvijek je poželjno i dobro vidjeti i čuti kako rade drugi. I kamo sreće da je više tih razmjena. S njima samo možemo dobiti, nikako izgubiti. Malo mi je žao kada naši profesori moraju uzvratiti domaćinstvo kolegama iz drugih zemalja, jer je nažalost naš standard dosta lošiji, pa je gostima malo teže, ali dobro, kaže Milić.

Osvrnuo se i na probleme u našem obrazovnom sustavu.

- Niske plaće! To je pod brojem jedan. Jako rijetko najbolji učenici iz srednjih škola biraju pedagoške akademije. Oni najbolji se opredjeljuju za Medicinski ili neke druge pozive poput prava, ekonomije… Ono što ostane ide u područja poput našega. To je srednja klasa ili možda i niža nažalost. Nekih drugih problema unutar samog sustava danas na sreću nema mnogo. Što se mene tiče dosta toga je na zadovoljavajućoj razini. U našoj županiji, istina, danas imamo problem nedostatka mentora i savjetnika. Tu se stvari žurno moraju mijenjati. Novi ljudi koji završavaju fakultete i stiču diplome profesora, nastavnika ili učitelja nemaju mentore i savjetnike. To se mora popraviti, a to je stvar Ministarstva i Zavoda, upozorava Milić.

Uloga obrazovnog sustava u Bosni i Hercegovini je veoma važna i njegov značaj uz odgoj je nemjerljiv za razvijanje sposobnosti sticanja znanja, istraživanje i obezbjeđenje zdravijeg i sretnijeg života svakog pojedinca.

U kompleksnim procesima sudjeluju škola, obitelj, vršnjaci, mediji i okolina i sve ovo ima veliki značaj za učenje, sticanje novih saznanja, vještina, navika i razvijanja zdrave i sretne osobnosti. Opći principi i važnost obrazovanja i odgoja u školama su nemjerljivi i oni omogućavaju svakom djetetu i odrasloj osobi potpuni pristup svakodnevnom i cjeloživotnom učenju, razumijevanju sebe, shvatanju i razumijevanju svih ljudi koji nas okružuju i mjesta u kojem živimo.

Zato je neophodno osigurati jednake mogućnosti za kvalitetno obrazovanje na svim razinama od predškolskog, osnovnog, srednjoškolskog pa do visokoškolskog, odnosno univerzitetskog obrazovanja bez obzira na spol, rasu, nacionalnost, socijalno, kulturno porijeklo, vjeroispovijest, opšti porodični status i psihofizičke osobine.

Dualno obrazovanje pored teorijskog podrazumijeva i praktični dio učenja, gdje stečeno teorijsko znanje primjenjuju na specifičnim zadacima u rješavanju konkretnih problema. Koncept dualnog obrazovanja podrazumijeva da učenici istovremeno pohađaju teorijsku nastavu i izvode praksu u preduzećima i laboratorijama.

Nakon završenog obrazovanja, poslodavac najčešće prima najbolje praktikante u radni odnos, jer su već obučeni za određeni dio posla. Ovakav sustav obrazovanja dugo postoji u razvijenim državama, a najuspješnija primjena ovog modela je u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj.

Također, sličan model je bio aktualan u vrijeme socijalističke Jugoslavije kada su se strukovne škole zvale Škole učenika u privredi gdje se praktični dio nastave odvijao u državnim poduzećima, a teorijski u večernjim školama. Na taj način bi mladi ljudi u BiH nakon završenog školovanja mogli dobiti sigurno zaposlenje, formirati obitelj i na taj način nastaviti graditi i uređivati društvo i državu.

Dnevni list