Piše: Dragan Bradvica, Foto: www.freepik.com Designed by Freepik

Visoko obrazovanje u Bosni i Hercegovini na niskim je granama i bez velike svjetske krize uzrokovane pandemijom koronavirusa koja je stvari učinila samo kompliciranijima.

 Naša zemlja je digitalna pustinja, čemu svjedoči i istraživanje digitalne kvalitete života (Digital Qualityof Life - DQL) za 2020. godinu koje je obuhvatilo 81 posto globalne populacije (6,3 milijardi ljudi) i ukupno 85 zemalja svijat pokazuje da se BiH nalazi na 74. mjestu i debelo kaska za regijom, a kamoli najrazvijenijim zemljama.

O modernim tehnologijama i njihovoj primjeni u obrazovanju dakle apsurdno je u BiH i govoriti, a kada tome dodamo devastaciju obrazovanja iliti 'osvetu loših šaka' koja traje 25 godina jasno je zbog čega naša sveučilišta ne mogu uopće dobaciti da budu na listama najboljih na svijetu.

I dok političke elite u BiH obrazovanog i čovjeka sa svojim stavom smatraju prijetnjom, u razvijenom zapadnom svijetu obrazovanje je i dalje ono u što se najviše ulaže i od čega ovisi budućnost tih zemalja. To zorno pokazuju i podaci primjerice za Sjedinjene Američke Države iz kojih se jasno vidi kako u recesijama kako stupanj obrazovanja raste tako i vjerojatnost gubitka radnog mjesta pada.

Primjerice, nezaposlenost onih sa sveučilišnim diplomama 2005. bila je oko tri posto, godinama iza toga spušta se na jedan posto, u velikoj svjetskoj krizi započetoj krajem 2008. 'skače' oko pet posto, godinama nakon toga opet pada na oko jedan posto da bi ove godine u 'koronakrizi' skočila na oko osam posto. Nezaposlenost onih bez srednjoškolske diplome je na 21 posto, onih sa srednjoškolskim obrazovanjem oko 17 posto.

Prilagođavanje novim uvjetima

Upravo zbog toga na bh. mlade osobe vrlo je važno da pokušaju pratiti svjetske trendove i ulažući u sebe ulagati u bolju budućnost. Naravno, u tome im najviše mogu pomoći partneri iz međunarodne zajednice, napose iz Europske unije kroz projekt Erasmus+. S obzirom na 'novu normalnost' u cijeloj Europi i svijetu, obratili smo se Europskoj komisiji s upitom na koji način će se ove godine te u razdoblju u kojoj traje ova počast koronavirusa odvijati razmjena studenata i nastavnog osoblja.

- Studenti koji nisu u mogućnosti započeti svoj Erasmus + studij ili osposobljavati za mobilnost kako je planirano, mogu započeti svoju 'virtualnu mobilnost', a zatim krenuti u fizičku pokretljivost ako i kada to situacija dopušta. To bi njihovu mobilnost pretvorilo u 'mješovitu mobilnost'. Dakle, ukoliko za sudionika fizička mobilnost nije moguća, dopuštena je potpuno 'virtualna mobilnost', kao i poduzimanje kraće fizičke mobilnosti kada to bude moguće. Iste mjere primjenjuju se i za mobilnost osoblja, na pr. nastavnici ili osoblje u visokom obrazovanju, za Dnevni list kazao je glasnogovornik Europske komisije.

Pojašnjava kako je Komisija pokrenula posebno web mjesto s informacijama o njihovom odgovoru na utjecaj COVID-19 na program Erasmus +, koje kontinuirano ažuriramo novim informacijama čim postanu dostupne: https://ec.europa.eu/programmes/erasmus-plus/resources/coronavirus-impact_en.

Također web stranica Europske sveučilišne zaklade o statusu mobilnosti Erasmus + COVID-19 pruža informacije od visokoškolskih ustanova u Europi o njihovoj mogućnosti da ugoste dolazne studente i pružanju mrežnih tečajeva: https://uni-foundation.eu/covid-19-mobility-status/.

Dva nova poziva

Nadalje, navodi kako sam program pokušava podržati obrazovne institucije na sve moguće načine. Otvorena su dva nova poziva; osiguravaju po 100 milijuna eura za odgovor na obrazovne izazove koji proizlaze iz pandemije COVID-19.

- Poziv za spremnost za digitalno obrazovanje podržat će projekte u školskom obrazovanju, strukovnom obrazovanju i osposobljavanju i visokom obrazovanju s ciljem poboljšanja učenja na mreži, učenja na daljinu i kombiniranog učenja, uključujući podršku učiteljima i trenerima, te zaštiti inkluzivne prirode mogućnosti digitalnog učenja. Poziv za 'partnerstvo za kreativnost' podržavat će projekte na područjima mladih, školskog obrazovanja i obrazovanja odraslih za razvijanje vještina i kompetencija koje potiču kreativnost i potiču kvalitetu, inovativnost i prepoznavanje rada s mladima. Pomoći će u povezivanju organizacija obrazovanja, osposobljavanja i mladih s organizacijama u kulturnom i kreativnom sektoru, naglašava glasnogovornik Europske komisije.

Suradnja s BiH

Na naše pitanje oko suradnje s BiH u ovom programu, pojašnjava da Erasmus + pravna osnova uključuje odredbe o sudjelovanju trećih zemalja u programu. Razlikuju se treće zemlje pridružene programu (zemlje izvan EU programa prema terminologiji Erasmus +) i treće zemlje koje nisu pridružene programu (zemlje partneri). Bosna i Hercegovina spada u potonju kategoriju i može imati koristi samo od akcija koje su otvorene za sudjelovanje u cijelom svijetu (npr. Erasmus Mundus magistarske diplome ili Jean Monnet akcije), u skladu sa specifičnim pravilima za sudjelovanje u svakoj akciji. Uz to, postoji još nekoliko Erasmus + akcija (još uvijek unutar međunarodne dimenzije) koje se financiraju isključivo doprinosima iz vanjskih instrumenata financiranja (trenutno postoji pest različitih instrumenata: ENI, DCI, PI, IPA i EDF), podržati sudjelovanje ne-pridruženih trećih zemalja, u skladu s određenim zemljopisnim prioritetima povezanim sa svakim instrumentom.

- Za ovu vrstu financiranja, Bosna i Hercegovina pripada regiji 1, regiji zapadnog Balkana, koja je podržana IPA instrumentom. Trenutno ovoj regiji pripadaju četiri partnerske zemlje: Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo* i Crna Gora (Sjeverna Makedonija je programska zemlja od 2014., dok je Srbija postala programska zemlja 2019.).

Povezana sredstva koriste se prema pravilima priloženim uz instrument, uključujući njegov zemljopisni opseg. Tijekom ovog programskog razdoblja, bilo je zainteresirano i uspješno sudjelovanje visokih učilišta iz Bosne i Hercegovine u sve četiri akcije dostupne zemlji u programu Erasmus +, što bi se posebno trebalo istaknuti dobrom razinom sudjelovanja u međunarodnoj kreditnoj mobilnosti (26 postoregionalnog proračuna za međunarodnu kreditnu mobilnost dodjeljuje se projektima s BiH) i izgradnji kapaciteta (155 projekata), rekao je glasnogovornik Europske komisije.

'Projekat je finansiran od strane USAID-ovog Programa osnaživanja nezavisnih medija kojeg implementiraju CPCD i OM.'