Za dva dana, u nedjelju, Turska će definitivno u drugom krugu dobiti svog predsjednika. Na političkim kladionicama favorit je sadašnji turski vladar Regep Tayyip Erdogan, poglavito nakon što je radikal Sinan Ogan, koji je u prvom krugu glasovanja osvojio 5,2 posto birača, obznanio da će podržati Erdogana, a ne Kemala Kilicdaroglua.

Politička i analitička zajednica u Turskoj i u međunarodnim krugovima su uglavnom suglasni kako je Erdogan proruski opredijeljen, ili bolje kazati antiazapadno nastrojen dok je Kilicdaroglu, barem je tako slao signale u kampanji, za skidanje ruske šape s Turske i obnavljanja prijateljstva s Amerikom i Europom.

Veze i utjecaji

S obzirom na tako oprečne poglede i stajališta, ali i na golemi turski utjecaj na Bošnjake u BiH, puno dublje nego na samu državu BiH, posve je razvidno da će ishod nedjeljnih izbora u Turskoj imati itekako osjetljive i snažne političke refleksije na najmnogoljudniji narod u BiH i njihovu političku strategiju kao i na ukupna zbivanja u BiH.

Zanimljivo je kako ključne političke poglavice u BiH Bakir Izetbegović i Milorad Dodik javno podržavaju i agitiraju za Tayyipa Erdogana. Čak je i Željko Komšić s pozicije člana Predsjedništva javno odaslao simpatije za sadašnjeg turskog predsjednika.

Predsjednik RS-a Dodik iz pragmatičnih razloga želi Erdoganov trijumf jer obojica uzgajaju animozitet protiv Amerike i to Putinovom potrčku itekako odgovara.

S druge strane Bakir Izetbegović ima osobno prijateljstvo s “velikim bratom” i s te strane posve je normalno da ga podržava. Ali to podrazumijeva i slijediti politički zaokret Tayyipa Erdogana prema novj svjetskoj osovini Rusiji, Kini i Iranu.

Dakle, posve okrenuti leđa Zapadu što je strašna politička pa i povijesna zamka za domicilne Bošnjake. Šef SDA Bakir Izetbegović jako razumije i svjedoči da Bošnjaci obožavaju Tursku, a Erdogana zasigurno i više od samog Izetbegovića.

Sudbonosna pitanja

Ali, ovdje se radi o sudbonosnim državnim pitanjima, budućnosti BiH i njezinih konstitutivnih naroda i ne smije se nitko poigravati i odabrati pogrešni pravac.

Dakle, i u Turskoj i u BiH se vodi bespoštedna borba između prozapadnih i proruskih, odnosno proiranskih snaga. U Turskoj su sinonimi te borbe Erdogan i Kilicdaroglu, a u BiH nacionalist Bakir Izetbegović i proeuropski orijentirani Elmedin Konaković. Naravno, niti Izetbegović može osobno povući BiH prema turskom, odnosno ruskom svijetu, niti Konaković također usamljen može Bošnjake i BiH uvesti u europsku obitelj. Međutim, Bošnjaci se moraju konačno odrediti o političkom pravcu i više neće moći sjediti na dvije stolice.

Bakir Izetbegović, dakako, ima prevelik osobni interes da pobijedi obiteljski kum Tayyip Erdogan jer bi mu to vjerojatno bilo presudno da ostane na stranačkom prijstolju. Kongres SDA je u jesen. Ali to je onda nastavak širenja umrežene antizapadne fobije. Dvojac Kilicdaroglu i Konaković bi Bošnjacima vratili euroatlanstku perspektivu.

-Bojim se da nas neki osobni interesi i neki pogrešni potezi prema Zapadu ne gurnu našim greškama ka palestinizaciji i hezbolahizaciji, strahuje državni zastupnik Šemsudin Mehmedović, koji ima ambiciju otgrnuti SDA od Izetbegovića.

Jasna polarizacija

-Veliko iznenađenje je bošnjačka nacionalna politika koju vodi SDA. Ona se potpuno okrenula protiv visokog predstavnika i veoma opširnom kampanjom u BiH i izvan nje krenula u stvaranje nepodnošljivih uvjeta njegovoj djelatnosti u Sarajevu. U svojoj retorici koja se približila rusko-srpskoj, oni su otišli i dalje vrijeđajući i diskvalifikujući ga kao osobu. U njihovoj politici također se desio nagli zaokret: europske društvene i kulturne vrijednosti, europska demokratska tradicija, sekularnost i multietničnost se odbacuju, a SAD i njihovi saveznici se prikazuju kao neprijatelji. Christian Schmidt se koristi kao platforma za distanciranje od Europe i SAD-a, za napadne na zvaničnike Republike Hrvatske i bh. Hrvate. Oni postaju temeljna smetnja u realizaciji te nove bošnjačke nacionalne politike koju vodi SDA. S obzirom da BiH nema budućnost bez euroatlantskih integracija, i da je takva BiH danas potrebna i SAD-u i Velikoj Britaniji, i EU i NATO-u, neophodna je hitna konsolidacija unutarnje politike. Nije izvjesno da će SDA izvršiti tu konsolidaciju, upozorava dr.Ivo Komšić bivši član Predsjedništva BiH.

Generalno, krucijalna osobnost izbora u Turskoj je i činjenica da se kroz njih po prvi put artikulirala jasna polarizacija svijeta oko potpore jednom ili drugom kandidatu – po novoj geopolitičkoj razdjelnici.  Tako nešto do sada se nikada nije dogodilo u odnosu na bilo koju zemlju – niti u smislu opsega, niti u retoričkom smislu (uvijek se nastojalo formalno pridržavati načela nemiješanja u unutarnje stvari druge zemlje, prije svega u izborne procese).

Tako turskog oporbenog kandidata za čelnika države otvoreno podržavaju zemlje Zapada predvođene SAD-om, dok primjerice većinski muslimanske zemlje Kaspijske regije i Srednje Azije redom stoje iza Erdogana. Rusija glumi neutralnost iako je svima bilo jasno kako i državni vrh i većina ruskih građana priželjkuju Erdoganovu pobjedu.

Bez obzira na empatije, možda je i za Bošnjake i Bakira Izetbegovića bilo daleko mudrije, vidovitije i korektnije da su se postavili neutralno. Preuzimaju veliki rizik i državu podređuju osobnim i stranačkim interesima. J. S.