Vladimir Putin ponovno je okrivio Ukrajinu za napad na Krimski most, rekavši da se radi o "terorističkom činu".

Ustvrdio je pritom da je Ukrajina "pokušala dići u zrak" plinovod Turski tok, a zatim upozorio: "Ako se napadi na Rusiju nastave, odgovor će biti oštar. Odgovori će biti istog razmjera kao i prijetnje Rusiji. U slučaju daljnjih pokušaja izvođenja terorističkih akcija na našem teritoriju, odgovor Rusije bit će oštar."

Putin je jutros na sastanku Vijeća sigurnosti priznao da su da su "projektili dugog dometa" gađali energetske, vojne i komunikacijske objekte Ukrajine u koordiniranom napadu.

Nekoliko ukrajinskih gradova ostalo je bez struje i vode nakon udara, za koje Ukrajina kaže da su bili usmjereni na infrastrukturu i civile.

U međuvremenu, Kremlj je priopćio da bi se Vladimir Putin mogao sastati s turskim predsjednikom Tayyipom Erdoganom na sigurnosnom summitu u Kazahstanu ovog tjedna.

Dimitrij Peskov je rekao da je "moguće" da bi mogli razgovarati o prijedlozima za pregovore s Ukrajinom.

Dodao je da će se Putin u utorak u Rusiji sastati s voditeljem nuklearnog nadzornog tijela Ujedinjenih naroda Rafaelom Grossijem.

Grossi je na čelu Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), koja je mjesecima tjerala Kijev i Moskvu da pristanu na demilitariziranu zonu oko nuklearne elektrane Zaporižja u južnoj Ukrajini.

Zgrada konzulata Njemačke u Kijevu oštećena je u jutrošnjem raketnom napadu, javlja Bild i dodaje kako je navodno pogođen odjel za vize.

Danski otok Bornholm u Baltičkom moru, koji se nalazi blizu mjesta pretpostavljenog diverzantskog napada na plinovode Sjevernog toka, u ponedjeljak je pretrpio neobjašnjivi prekid struje, izvijestio je operater Energinet.

Kazali su kako je problem povezan s podvodnim električnim kabelom koji povezuje 40.000 stanovnika otoka s europskim kontinentom, ali da točan uzrok prekida još nije poznat.

"Postoji problem s opskrbom i Bornholm je bez struje od 7.50 (po lokalnom vremenu)", rekao je glasnogovornik Energineta za agenciju France-Presse.

"Problem bi mogao biti u kabelu, ali i negdje drugdje u sustavu", rekli su.

Povratak električne energije očekuje se oko podneva zahvaljujući lokalnoj proizvodnji na otoku.

Bjeloruski čelnik Aleksandar Lukašenko rekao je da će Bjelorusija i Rusija rasporediti zajedničku vojnu jedinicu na zapadnim granicama zemlje kao odgovor na ono što je nazvao pogoršanjem napetosti, izvijestila je državna novinska agencija Belta.

Snage su se počele okupljati prije dva dana, nakon eksplozije na ruskom mostu prema Krimu.

"Sve je prema zakonu u kojem piše da ako razina prijetnje dosegne sadašnju razinu, počinjemo sa zajedničkim grupiranjem", kazao je Lukašenko koji je u ponedjeljak optužio Ukrajinu da planira napad na Bjelorusiju.

Ministar vanjskih poslova Moldavije, Nicu Popescu, napisao je na Twitteru da je pozvao ruskog veleposlanika da se izjasni zašto su projektili lansirani iz Crnog mora u Ukrajinu preletjeli zračni prostor Moldavije.

"Tri krstareće rakete koje su jutros lansirane na Ukrajinu s ruskih brodova u Crnom moru prešle su zračni prostor Moldavije. Naložio sam da se pozove ruski veleposlanik da dâ objašnjenje", kazao je Popescu.

Jutros je u osam regija Ukrajine "masovnim granatiranjem" pogođeno 11 važnih infrastrukturnih objekata, izvijestio je ukrajinski premijer Denis Šmihal.

"Sada su neka područja odsječena. Treba se pripremiti na privremene prekide rasvjete, vodoopskrbe, komunikacija. Glavni cilj ovih ratnih zločinaca je posijati paniku, prestrašiti i ostaviti Ukrajince bez svjetla i grijanja."

Dodao je da je jedna od prvih meta bila dječje igralište i da su ljudi umrli.

Ukrajinski predsjednik po drugi put se jutros obratio javnosti, ovog puta javio se s ulica Kijeva:

"Jutro je teško. Imamo posla s teroristima. Deseci projektila, iranski "šahidi". Imaju dvije mete. Energetski objekti – u cijeloj zemlji. Kijevska regija i regija Hmjelnicki, Lavov i Dnjepar, Vinica, Frankivska oblast, Zaporižja, Sumska oblast, Harkivska oblast, Žitormirska oblast, Kirovohradska oblast, jug. Žele paniku i kaos, žele uništiti naš energetski sustav. Drugi cilj su ljudi. Takvo vrijeme i takve mete su posebno odabrane kako bi izazvale što veću štetu. Danas ostanite u skloništima. Uvijek se pridržavajte sigurnosnih pravila. I uvijek zapamtite: Ukrajina je bila ovdje prije nego što se ovaj neprijatelj pojavio, Ukrajina će biti ovdje nakon njega", kazao je Volodimir Zelenski u najnovijem obraćanju.

Kijevska policija dala je prvu službenu brojku od najmanje pet ubijenih i 12 ozlijeđenih u glavnom gradu.

Gradonačelnik Lavova izvijestio je da su nakon ruskog napada dijelovi grada ostali bez struje i tople vode. Na Telegramu je napisao da su za uspostavu vodoopskrbe pokrenuti pripravni agregati na nekoliko crpnih stanica” te da “trećina semafora ne radi”. Rekao je da će nakon završetka zračne uzbune vlasti usmjeravati promet na ključnim raskrižjima.

Val napada na gradove diljem Ukrajine dogodio se samo dva dana nakon što je Rusija imenovala ozloglašenog generala Sergeja Surovikina na mjesto prvog glavnog zapovjednika za rat u Ukrajini, piše Guradian.

General Sergej Surovikin dosad je obnašao funkciju zapovjednika zračnih snaga, te je bio na čelu ruske vojne operacije u Siriji 2017., gdje je naredio brutalnog bombardiranja koje je uništilo veći dio grada Alepa u Siriji.

Njegove kolege navodno su mu dali nadimak "general Armagedon" i to radi njegovog tvrdolinijaškog i neortodoksnog pristupa vođenju rata.

“Nisam iznenađen onim što se jutros dogodilo u Kijevu. Surovikin je apsolutno nemilosrdan i nije mu stalo do ljudskih života. Bojim se da će uskoro njegove ruke biti potpuno prekrivene ukrajinskom krvlju”, rekao je za Guardian neimenovani bivši dužnosnik ministarstva obrane koji je sa zloglasnim generalom ranije radio.

Stručnjaci vjeruju kako je Surovikinov glavni cilj u Ukrajini rješavanje problema u organizaciji koji muče rusku vojsku.