Piše: Dragan Bradvica

Ekonomija Europske unije, odnosno zemalja članica čini se ipak se lagano oporavlja te bi one najjače mogle relativno brzo doći do brojki koje su imale prije izbijanja pandemije a sve to je proširilo blagi optimizam na cijelu Europu.

Iako je u ovom trenutku uistinu neizvjesno bilo što prognozirati, tim više jer nitko sa sigurnošću ne može tvrditi da je koronavirus oslabio i hoće li biti drugog vala, mjere koje su poduzele države ali i sama Unija dale su rezultate. Sada pak ostaje onaj teži dio posla a to je dodatnim mjerama poduprijeti one slabije ekonomije, vratiti zaposlenost a time i potrošnju i ići u nove investicije.

Sve to itekako bi se odrazilo na zemlje zapadnog Balkana, pa i Bosnu i Hercegovinu jer bi u tom slučaju moglo ponovno povećati izvoz ali i postati alternativno tržište snabdijevanja najjačih europskih ekonomija. Naravno, da bi se to postiglo domaće vlasti će morati početi aktivno raditi, provoditi nužne mjere oporavka li i reformske procese. Takav scenarij do sada je u dobroj mjeri izostao pa je veliko pitanje na koji će način ići oporavak u BiH.

Oporavak EU

Predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde navodi kako je najvjerojatnije prošlo najkritičnije razdoblje za eurozonu ali ipak pozvavši na određenu strepnju jer se može dogoditi da dođe i do drugog vala pandemije i da on bude ozbiljan. Sličnog razmišljanja je i predsjednik Bundesbanka Jens Weidmann kazavši kako je Njemačka prošla najgore trenutke kada je riječ o ekonomskoj krizi izazvanoj pandemijom koronavirusa i sada je na putu oporavka.

Nadalje, Europska komisija predložila je 166,7 milijardi eura kao iznos godišnjeg proračuna Unije za 2021. godinu, a planiraju ga dodatno nadopuniti bespovratnim sredstvima u iznosu od 211 milijardi eura u sklopu Fonda za oporavak zvanog 'EU za buduće generacije'. Tim će se sredstvima mobilizirati znatna ulaganja za amortizaciju ekonomske štete koju je Europi uzrokovala pandemija novog koronavirusa. Također, novac će se iskoristiti i za pokretanje održivog oporavka i zaštitu radnih mjesta građana EU, kako bi se postigla zelenija, digitalnija i otpornija Unija.

- U ovim izvanrednim vremenima mobilizirat ćemo neviđenu potporu. Godišnjim proračunom za 2021. pomoći će se stotinama tisuća regija, ljudi i poduzeća da prevladaju krizu i postanu jači nego ikada prije, izjavio je povjerenik Johannes Hahn koji je u sklopu Komisije zadužen za proračun EU.

Velika zabrinutost žitelja

Radi se o dobrim najavama za cijelu regiju koja je gotovo isključivo ekonomski vezana za Uniju i koju bi oporavak 'ekonomskog džina' povukao prema naprijed. A to je krhkim ekonomijama zapadnog Balkana nasušno potrebno jer, kako pokazuje 'Balkan barometru 2020, od izbijanja epidemije virusa korona 60 posto gospodarstvenika smanjilo je obim poslovanja, 21 posto je privremeno ili u potpunosti prekinulo poslovanje, a samo pet posto radnicima je uručilo otkaze.

Nadalje, čak 72 posto žitelja zapadnog Balkana pandemiju smatra velikom prijetnjom njihovim ekonomijama a njih 68 posto je veoma zabrinuto za svoje ili za radno mjesto člana svoje obitelji, dok je samo trećina zadovoljna mjerama koje vlasti sprovode radi očuvanja radnih mjesta.

- Većina žitelja, njih 59 posto podržava članstvo u EU, dok 71 posto daje prednost Uniji kao najvažnijem trgovinskom partneru regije, što je i logično, jer je EU samo za oporavak nakon epidemije regiji namijenila 3,3 milijarde eura, stoji u priopćenju Vijeća za regionalnu suradnju. 'Balkan barometar 2020' pokazuje da je odlazak kvalificirane radne snage postao glavna briga naših žitelja, taj je postotak sa nula posto 2015. skočio na sadašnjih 20 posto, a zapanjujućih 71 posto mladih sa zapadnog Balkana razmišlja o odlasku u inozemstvo radi posla.