Bear in Mind je projekt koji kombinira različite metode i aktivnosti kako bi se osnažili i razvili kapaciteti uprava zaštićenih područja i nevladinih organizacija u oblasti zaštite životne sredine u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.

Cilj je i poboljšanje razine sudjelovanja civilnog sektora u procesu kreiranja politika, kao i prevazilaženje administrativnih granica zemalja i primjene novog, zajedničkog pristupa upravljanju, koji bi ne samo smanjio prijetnje po ekosustave, već i promovirao vrijednosti europskih standarda zaštite kroz primjenu odgovarajućeg monitoringa biodiverziteta, istovremeno promovirajući i koristi za stanovnike okolnih općina i zaštićenih područja.

Efikasno upravljanje zaštićenim područjima i podacima o biodiverzitetu ključni su izazovi za nacionalno, regionalno i na kraju globalno očuvanje biodiverziteta.

Stalne prijetnje, koje kontinuirano vrše pritisak na ograničene resurse, predstavljaju otežavajuću okolnost za upravljanje zaštićenim područjima i praćenje biodiverziteta, a što bi na kraju moglo narušiti integritet zaštićenog područja na lokalnom, nacionalnom i prekograničnom nivou, ali i sustav očuvanja prirode u cjelini.

Istraživanje medvjeda

Stoga je potrebno žurno poboljšati upravljačke kapacitete zaštićenih područja na svim razinama. Administrativne jedinice koje upravljaju zaštićenim područjima trebaju planove i prioritete za razvoj kapaciteta, kao i planove upravljanja i protokole u skladu s EU standardima.

Jačanje kapaciteta je neophodno za moderno planiranje, praćenje i izveštavanje o stanju biodiverziteta u zaštićenim područjima, kako za uprave područja tako i za institucije, u cilju sprovođenja monitoringa na odgovarajući način.

Partneri projekta su Centar za zaštitu i proučavanje ptica Podgorica, Udruga za zaštitu okoliša “Naša baština” i Ornitološko društvo “Naše ptice”.

U sklopu projekta je radi telemetrijskog praćenja putem satelita uhvaćena i GPS odašiljačem obilježena jedinka mrkog medvjeda. Ogrlicom za praćenje na teritoriju Parka prirode Blidinje u lovištu Vran uz pomoć tima za obilježavanje, uhvaćen je i označen dvogodišnji mužjak težine 76 kilograma.

Dobio je ime Vranac po lokalitetu na kojemu je uhvaćen. Praćenje njegovog kretanja, dinamika ishrana, mapiranje staništa kao i druge navike poslužili su za znanstveno istraživačke svrhe ali i za predstavljanje i razbijanje krivih uvjerenja o ovoj životinji.

U sklopu projekta došlo se do zanimljivih podataka o medvjedima, pticama, ali i ostalim životinjama. Poznat je radijus kretanja medvjeda koji se prostire kilometrima, navike u različitim dobima godine, kao i podatak kako je medvjed preplivao jezero čak devet puta izvan ljetne sezone. 

- Centralna tema projekta je zaštita biološke raznolikosti prekograničnog zaštićenog područja, a jedan od ciljeva je jačanje kapaciteta institucija i organizacija koje se bave biološkom raznolikosti. Drugi cilj je izrada i pilot provedba planova upravljanja, odnosno monitoring protokola za deset vrsta životinja, izrađen u skladu s direktivama EU. Treći cilj je jačanje svijesti lokalnog stanovništva o prednostima primjene viših standarda zaštite okoliša, kaže koordinatorica projektnih aktivnosti na prostoru Bosne i Hercegovine, Josipa Šimić.

U okviru projekta izrađeni su i studija o procjeni kapaciteta, studija “Kratak pregled nacionalnog zakonodavstva i relevantnih dokumenata koji se odnose na upravljanje vrstama i monitoring biološke raznolikosti u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori”, te studija “Analiza prijetnje biološkoj raznolikosti u prekograničnom zaštićenom području”.

- Tu su i protokoli za praćenje velike zvijeri i ptice. Upravama zaštićenih područja dodijeljena je tehnička oprema za monitoring. Podaci praćenja medvjeda iskorišteni za izradu Planova upravljanja u četiri zaštićena područja. Osim velikih zvijeri, pratili smo i velikog tetrijeba i dvije jarebice kamenjarke, dodaje Šimić.

U sklopu projekta održana je i radionica pod nazivom “Jačanje kapaciteta za monitoring zaštićenih i ugroženih vrsta sisavaca na području Parka prirode Blidinje“ , s ciljem unaprjeđenja specifičnih vještina službenika na zaštićenom području.

Pored Slavena Reljića s Veterinarskog Fakulteta u Zagrebu radionici su sudjelovali i Igor Trbojević, Josip Kusak, Haris Hadžihajdarević, te domaćin - koordinator projekta Josipa Bagarić.

Projekat je, prema riječima predsjednika Ornitološkog društva “Naše ptice” Dražena Kotrošana, nastojao kroz različite metode i aktivnosti doprinijeti jačanju kapaciteta u prava navedenih zaštićenih područa.

- Što se nas tiče, mi smo kroz projekt pokrenuli određena nova istraživanja poput telemetrijskog praćenja, razvili smo protokole za monitoring nekoliko ptičijih vrsta, kao i za medvjeda. I konačno ojačali smo segment zaštite ptica i mogućnost daljeg istraživanja suvremenijom opremom. Projektom je urađeno nekoliko značajnih dokumenata koji bi trebali biti od koristi zaštićenim posdručjima kao upraviteljima. S druge strane razvijeni su protokoli za monitoring biodiverziteta pojedinih vrsta ptica i mrkog medvjeda. Istovremeno je urađeno kartiranje teritorija pojedinih vrsta kao i markiranje medvjeda  s ogrlicama za pračenje i jedinki kamenjarke i tetrijeba s odašiljačima za praćenje. Pored ovoga, javne institucije i dudruge su podigli kapacitete za monitoring u vidu pribavljanja određene opreme potrebne za to, navodi Kotrošan.

Odlična suradnja

Projekt se satojao i od niza aktivnosti koje su bile usmjerene u pravcu jačanja kapaciteta zaštićenih područja u smislu upravljanja, razvijanja sustava monitoringa pojedinih vrsta ptica i krupnih sisara i promocije koristi od zaštićenih područja za stanovnike općina na čijem području se nalaze zaštićena područja.

Navedene aktivnosti su podrazumjevale izrade niza dokumenata baziranih na analizi kapaciteta, stanja lokalnih zajednica i administrativno-tehničkih propisa i zakona. Pored ovoga kroz nekoliko radionica uposlenici zaštićenih područja, ministarstava i nevledinih organizacija bili su upoznati s karakteristikama i tehnikama monitoringa ptica i krupnih sisara, a na kraju je i urađeno markiranje jedinki.

- U formalnom smislu postoji odgovarajući okvir za upravljanje i zaštitu područja, ali nažalost još postoji niz administrativnih i tehničkih problema da spomenute aktivnosti staništa i vrsta bude na zadovoljavajućoj razini. To se odnosi na realne planove upravljanje, sukobe interesa između potencijalnih upravitelja, nedostatak kadra i njegovu osposobljkenost za monitoring prirode i konačno izostaju adekvatna sredstva za realizaciju obaveza koji proistiću iz planova upravljanja, dodaje Kotrošan.

Pohvalio je i suradnju s organizacijama i javnim institucijama koje su bile uključene u projekt. Razmjena iskustava i edukacija kroz nekoliko radionica, kao i pokrenute ideje predstavljaju značajan rezultat projekta.

Ornitološko društvo “Naše ptice” će i u daljnjem radu se fokusirati na prikupljanje što više podataka o lokalnoj ornitofauni kroz razvoje suvremenih metoda istraživanja, a s ciljem unapređenja zaštite vrsta i staništa pojedinih vrsta. U tom pogledu iz spomenutog projekta se nastavlja s praćenjem kretanja markiranih jedinki, kao i zagovaranje izrade planova zaštite pojedinih vrsta.

Ovim projektom je osigurana zaštita eko sustava kroz provedbu aktivnosti na jačanju kapaciteta, opremanju administrativkinih jedinica zaštićenih područja, te izrada monitoring planova i protokola za upravljanje zaštićenim vrstama ptica i sisavaca.

Dnevni list