Katastrofe ne mare za politiku, granice i identitet

Vijeće ministara BiH jednoglasno je sredinom srpnja utvrdilo Prijedlog osnova za pokretanje postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma između Europske unije s jedne, i Bosne i Hercegovine s druge strane, o sudjelovanju naše zemlje u Mehanizmu EU za civilnu zaštitu.

Zaključivanjem sporazuma Bosna i Hercegovina će postati punopravna članica Mehanizma Europske unije za civilnu zaštitu, što će konačno značajno ojačati naše kapacitete i spremnost za efikasniji odgovor na prirodne i druge nesreće.

Na ovaj način stvorit će se uvjeti da se državne institucije sustava zaštite i spašavanja, u suradnji s drugim zemljama članicama mehanizma, opreme, obuče i osposobe prema standardima Europske unije.

Članice mehanizma dužne su podržati druge članice pogođene katastrofom kada je to potrebno i do stupnja koji mogu ponuditie. Suradnja, između ostalog, uključuje razmjenu informacija, koordinaciju operacija i, kada je to moguće, podjelu resursa kako bi se osigurao brži i efikasniji odgovor na katastrofu, kako u zemljama Europske unije, tako i izvan nje. Istovremeno, punopravnim članstvom u ovom mehanizmu, između ostalog, Bosna i Hercegovina će dobiti mogućnost pristupa pozivima za apliciranje na projekte prevencije i pripravnosti, kao i razmjene eksperata u ovoj oblasti.

Za sudjelovanje u mehanizmu države članice plaćaju godišnju kontribuciju, s tim da je Europska komisija Bosni i Hercegovini obavezu umanjila za 70 posto u odnosu na planirane obaveze, s ciljem podrške pristupu.

Brz odgovor na katastrofu

Prethodno je BiH u potpunosti implementirala Projekat specijalne mjere za oporavak od poplava i upravljanje rizikom od poplava koji je Europska komisija u okviru IPA-e izdvojila 2,5 milijuna eura (1,5 milijuna eura za obuku i milijun eura za nabavku opreme), čime su ispunjeni uvjeti za članstvo u Mehanizmu EU-a za civilnu zaštitu.

Europska unija projektima prevencije i pripravnosti, putem Mehanizma civilne zaštite, olakšava suradnju između 27 država članica, kao i Islanda, Crne Gore, Norveške, Srbije, Republike Sjeverne Makedonije i Turske prema dva zajednička cilja, i to: zaštiti ljudi, životne sredine, imovine i kulturne baštine od katastrofa, te povećanju razine spremnosti za brz i efikasan odgovor na katastrofe.

Prijedlog osnova za zaključivanje sporazuma, koji dodatno potvrđuje opredijeljenost BiH za punopravno članstvo u EU, bit će dostavljen Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru odlučivanja, a za bh. potpisnika je predložen ministar sigurnosti Selmo Cikotić.

- Na ovaj način ćemo stvoriti uvjete da se institucije zaštite i spašavanja, u saradnji s drugim članicama mehanizma, osposobe sukladno standardima Europske unije. Članice Mehanizma dužne su podržavati druge države pogođene katastrofom kada je to potrebno, a saradnja, između ostalog, uključuje razmjenu informacija, koordinaciju i podjelu resursa kako bi se obezbijedio brži i efikasniji odgovor na katastrofu, naveli su u press službi Ministarstva sigurnosti BiH.

Zastupnik u Parlamentu Bosne i Hercegovine Saša Magazinović nije dovoljno upoznat sa samim Mehanizmom.

- Sve je to u domenu Vijeća ministara BiH. Nažalost, o tim bitnim stvarima se s nama parlamentarcima ne razgovara. Žao mi je što ne mogu kazati nešto više na ovu temu, naveo je.

Šef Delegacije i specijalni predstavnik Europske unije u BiH, Johann Sattler napisao je na svom blogu kako je sretan što je BiH bilzu pristupu Mehanizmu za civilnu zaštitu. Podsjetio je da je nedavno građane i građanke Hercegovine uznemirio zemljotres jačine 5,7 stepeni po Richteru, čime je naglo prekinut život Elmire Sefo, mnogi drugi zadobili ozljede.

- Bio je to bolan podsjetnik da prirodne katastrofe dolaze nenajavljene i da ne mare za politiku, granice i identitet. Građani i građanke Bosne i Hercegovine dobro znaju da zemljotres nije jedina prirodna katastrofa koja ih može zadesiti. I skorašnji šumski požari pokazali su da adekvatna reakcija može spasiti živote i prirodu, naveo je Sattler.

Istaknuo je kako je BiH, srećom, sada bolje opremljena da se nosi s katastrofama nakon poplava 2014. kada je prvi put aktivirala Mehanizam Europske unije za civilnu zaštitu.

- Mehanizam prepoznaje da prirodne katastrofe i druge opasnosti po javnost ponekad mogu biti veće od bilo čega s čime se jedna zemlja može nositi, a Mehanizam pomaže unaprjeđenju prevencije, spremnosti i odgovora na katastrofe. Do danas je Mehanizam aktiviran 540 puta unutar EU i van nje. Bilo koja zemlja na svijetu, kao i Ujedinjene nacije i njene agencije ili relevantne međunarodne organizacije mogu tražiti aktivaciju Mehanizma za dalju pomoć i podršku, pojasnio je Sattler.

Naveo je da Mehanizam nije ograničen samo na zemlje članice.

- BiH je aplicirala za članstvo 2014. i mora biti u stanju efikasno sudjelovati u radu Mehanizma da bi joj bio odobren pristup. Kako bi povećala pripravnost i spremnost da pristupi, EU je do sada osigurala značajna novčana sredstva mehanizmima civilne zaštite BiH za nabavku opreme, obuke i za sustav koordinacije, kao i milijune eura pomoći nakon poplava 2014. i COVID pandemije, napomenuo je Sattler.

Naglasio je da je komesar EU za upravljanje krizama Janez Lenarčič nedavno posjetio BiH u cilju procjene kapaciteta za pristupanje Mehanizmu.

- Bila je pravovremena slučajnost da je komesar prisustvovao terenskoj vježbi koju je financirala EU prema scenariju odgovora u slučaju zemljotresa. U vježbi su sudjelovale službe zaštite i spasavanja iz FBiH, RS i Brčko Distrikta, te iz Albanije, Austrije, Crne Gore, Nizozemske, Rumunije i Slovenije. Pokazalo se da bosanskohercegovačke službe dobro surađuju međusobno kao i sa međunarodnim timovima, rekao je Sattler.

Sporazum bi, smatra, donio značajnu promjenu za sposobnost BiH da odgovori na katastrofe velikih razmjera i pomogne drugim zemljama da učine isto.

- Nadam se da ovo pokazuje i da su političke razmirice oko ključnih službi za spašavanje života i prirode neprihvatljive. Efikasan odgovor zahtijeva brzu akciju, a ne političke prepirke. Garantiram da će vam EU pomoći u tome, napisao je Sattler.

Šumski požari

Tijekom 2021. pomoć su zatražile 84 zemlje i jedna međunarodna organizacija, Mehanizam je aktiviran 114 puta. O nužnosti pomoći Bosni i Hercegovini u danima srpnja je suvišno pisati.

Već 15 dana Hercegovina je u plamenu i dimu, gorjelo je na sve strane, i ponovno je sve što je naša vlast uspjela uraditi bilo iznajmljivanje kanadera u vlasništvu Republike Hrvatske.

Letjelice koje gase požare na nepristupačnom terenu potrebne su svake godine, međutim o tomu se u javnom prostoru uglavnom govori samo dok traje sezona požara. Prije i kasnije, za civilnu zaštitu na svim razinama vlasti izdvaja se značajan novac, čiji su putevi uglavnom zamagljeni.

Europski mehanizam za civilnu zaštitu često se aktivira kao predupozorenje ili na zahtjev za pomoć zbog šumskih požara u Europi i izvan nje. Tijekom sezone požara 2012. zabilježeno je devet zahtjeva za pomoć i jedno predupozorenje: Bugarska, Slovenija, Crna Gora, Albanija, Bosna i Hercegovina, Grčka i Portugal zatražili su pomoć iz zraka, a Španjolska je poslala predupozorenje. Mehanizam je 2013. aktiviran kao odgovor na zahtjeve za pomoć u slučaju šumskih požara u Bosni i Hercegovini te Portugalu.

Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu 2014. je aktiviran na zahtjeve za pomoć iz Švedske i Grčke te kao odgovor na predupozorenje pristiglo iz Norveške. Grčka, Cipar, Francuska i Portugal zbog šumskih su požara mehanizam aktivirali 2015. i 2016. U ljetnoj sezoni 2017. zabilježeno je izuzetno mnogo aktivnosti uslijed šumskih požara. Od 8. kolovoza 2017. mehanizam su aktivirali Portugal, Crna Gora, Albanija i Francuska, a Italija ga je aktivirala dvaput.

U hitnim situacijama povezanima sa šumskim požarima u više je navrata aktivirana i usluga satelitskog kartiranja Službe Europske unije za upravljanje u kriznim situacijama programa Copernicus.

Od pokretanja mehanizma za civilnu zaštitu 2001. praćeno je više od 400 katastrofa te je zaprimljeno gotovo 300 zahtjeva za pomoć. Intervenirano je u nekim od najrazornijih katastrofa s kojima se svijet suočio, uključujući poplave u Srbiji te Bosni i Hercegovini (2014), izbijanje ebole u zapadnoj Africi (2014), sukob u Ukrajini (2014), potres u Nepalu (2015), sukob u Iraku (2016) i uragan Matthew na Haitiju (2016).

Revizijom zakonodavstva na kojem se temelji mehanizam za civilnu zaštitu 2013. su uvedene važne novine. Jedna od njih je i uspostava Europskog kapaciteta za odgovor na hitne situacije koji se sastoji od dobrovoljnog fonda s prethodno odobrenim sredstvima država sudionica. Dobrovoljni je fond uspostavljen u listopadu 2014. te pridonosi većoj predvidljivosti i pouzdanosti odgovora na katastrofe u okviru mehanizma za civilnu zaštitu. Njime se ujedno omogućuje bolje planiranje i koordiniranje kriznih operacija.

Dnevni list