Europski parlament u srijedu je usvojio je izvješće o Bosni i Hercegovini za 2021. koje, kao i prethodnih godina, potvrđuje europske perspektive te zemlje i traži provedbe reformi, ali i upozorava na pitanje izbornog zakona i štetne politike vodstva Republike Srpske.

Izvješće su zastupnici u Europskom parlamentu usvojili s 479 glasova za, 81 protiv i 75 suzdržanih.

Izvješće Paula Rangela ističe dvije glavne prepreke napretku BiH  prema integraciji u EU: bojkotiranje i povlačenje vodstva i predstavnika Republike Srpske iz državnih institucija, konkretno Milorada Dodika, i zastoj u pregovorima o reformi izbornog zakona u Federaciji BiH. 

Izražava se žaljenje zbog nedostatka političke volje aktera sa svih strana da osiguraju uspješno okončanje pregovora o hitnoj reformi izbornog zakona.

Zastupnici su pozvali Bosnu i Hercegovinu na provedbu EU sankcija Rusija i upozorili da Moskva ima interes destabilizirati zemlju. 

"Bosna i Hercegovina je na raskrsnici i sada je najvažnije je da izađe iz slijepe ulice u koju su je doveli secesionizam čelništva Republike Srpske i neuspjeh da se pregovorima riješi pitanje izbornih i ustavnih reformi", rekao je pučanin MIchael Gahler (EPP) u ime izvjestitelja. 

Gahler je pozvao EU da uvede sankcije za čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika koji je nakon što se u Bruxellesu obvezao na provedbu reformi "odletio u Sankt Peterburg na susret s Vlaidmirom Putinom i odbio osuditi rusku agresiju na Ukrajinu".

Pozvao je na kompromis  izbornim i ustavnim reformama predloživši da "ako se s jedne strane izborni zakon mijenja u skladu sa željama hrvatskih građana, onda bi se s druge strane opseg prava veta u Domu naroda možda mogao svesti na najvažnije točke".

Povjerenik za krizne situacije Janez Lenarčič napomenuo je kako je Bosni i Hercegovini 23. lipnja Europsko vijeće poslalo jasnu poruku da će dobiti status kandidata za EU ako provede osnovne reforme u skladu s 14 prioriteta koje je utvrdila Europska komisija, od poštivanja demokratskih normi, vladavine prava, temeljnih prava do reforme javne uprave. 

"Sada se u listopadu trebaju provesti pošteni i slobodni izbori. Samo konkretnom provedbom reformi Bosna i Hercegovina će pokazati da zaslužuje status kandidata", rekao je zastupnicima Lenarčič.

Štetne politike u BiH, promašene u Bruxellesu

Zastupnici u Europskom parlamentu podržali su europsku perspektivu BiH i vezanje statusa kandidata s provedbom reformi, ali i ukazivali na propuste Bruxellesa. Više zastupnika upozorilo je na štetne politike Milorada Dodika i njegove veze s Rusijom.

U ime kluba socijaldemokrata Dietmar Koster složio se da BiH treba dati status kandidata, ali je napomenuo da za to ona "treba provesti reforme protiv korupcije i osnažiti vladavinu prava" a njegov stranački kolega Andreas Schieder dodao da BiH mora izvršiti preuzete obveze, no za to je "potrebna značajna promjena ponašanja političkih čelnika u BiH, posebno određenih entiteta", poručio je Schieder.

Slovenski eurozastupnik Klemen Grošelj je u ime kluba liberala Renew ocijenio je da djelovanje EU-a u Bosni i Hercegovini "nije ni geopolitičko ni strateško", ali da je BiH bez obzira na sve probleme zaslužila status kandidata.

"Kao pijani se držimo 14 reformskih uvjeta koji su nastali u sasvim drugom političkom i prije svega sigurnosnom kontekstu", rekao je i ustvrdio da je neuspjeh BiH posljedica i nesposobnosti EU-a da djeluje jedinstveno. 

"EU mora odlučno, uz jasan okvir uvjetovanja u metodologiji proširenja, prekinuti igre mačke i miša koje igramo s raznim domaćim političarima. Takve promjene neće se svidjeti mnogim domaćim političarima, ali ionako se njima predugo uzaludno bavimo", pozvao je Grošelj.

U ime kluba Zelenih Tineke Strik upozorila je da je ruska agresija na Ukrajinu "proces integracije učinila još žurnijim jer destabilizacija regija ozbiljno prijeti".

"Dodik ne može govoriti da je za pristupanje EU-u i istovremeno podržavati Putina i pokušavati razbiti Bosnu. HDZ ne može uporno pokušavati da se zacementira etnička podjela diskriminatornim izbornim zakonom koji narušava načelo jedna osoba - jedna glas", rekla je.

Što stoji u rezoluciji o BiH?

Europski parlament usvojio je danas rezoluciju o BiH u kojoj se, između ostalog, naglašava da je tempo pristupanja EU određen provođenjem reformi čiji je cilj garantiranje pravilnog funkcioniranja demokratskih institucija, zasnovanih na vladavini prava, dobrom upravljanju i osnovnim pravima.

U rezoluciji se pozivaju BiH i svi njeni politički akteri da naprave značajne korake ka članstvu u EU napredovanjem u ostvarivanju 14 ključnih prioriteta, posebno vraćanjem nezavisnosti pravosuđa, jačanjem vladavine prava, kao i unapređenjem borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, podsticanjem i obezbjeđivanjem slobode medija i okruženja za civilno društvo, te zaštitom ranjivih grupa.

Europski parlament izražava žaljenje što se više od 25 godina nakon završetka rata BiH "i dalje suočava sa podjelama koje promoviraju političke elite, pokušajima secesije i visokim stupnjem korupcije, što doprinosi masovnom odlivu mozgova i demografskom padu".

U rezoluciji se ističe poštovanje nasljeđa Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao i koncept konstitutivnih naroda, ali i ističe da ovo rješenje ne bi trebalo da dovodi do diskriminacije drugih građana.

Europski parlament u ovom dokumentu osuđuje izjave i prijedloge koji imaju za cilj podrivanje ustavnih vrijednosti BiH, te napominje da ova zemlja treba da ustavni okvir uskladi sa evropskim standardima i principima.

Također se naglašava da sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma uključuje obavezu primjene odluka visokog predstavnika, ne dovodeći u pitanje sprovođenje prijeko potrebnih političkih i strukturnih reformi u zemlji, te naglašava neophodnost jačanja odgovornosti građana i političara BiH u razvoju zemlje.

U dokumentu koji nije pravnoobavezujući, ali predstavlja političke smjernice za zemlju u procesu evrointegracija, izražava se "snažna podrška OHR-u u izvršavanju svog punog mandata, uključujući korištenje bonskih ovlaštenja kao posljednjeg sredstva, ako je potrebno da se osigura puno poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i suvereniteta i integriteta BiH".

Također, prima se na znanje nedavna u odluka visokog predstavnika da suspendira Zakon o nepokretnoj imovini u Republici Srpskoj i produži zabranu raspolaganja državnom imovinom, te "najoštrije osuđuje svaka retorika mržnje i prijetnje nasiljem prema visokom predstavniku, uključujući i one izražene na mitingu u Banjaluci 20. aprila", a vlasti pozivaju da spriječe i krivično gone one koji ih upućuju.

U tekstu se izražava protivljenje svim štetnim ustupcima po pitanju državne i obbrambene imovine, pozivaju međunarodni akteri da podrže OHR i njegovu ekspertsku grupu u njihovom radu na pronalaženju održivog rješenja za dobrobit cijele zemlje i svih građana, te traži da reagiraju na, kako se navodi, "secesionističke napore rukovodstva Republike Srpske snažnijim i kredibilnijim pristupom".

Takođe, izražava se žaljenje zbog ćorsokaka u pregovorima o reformi Ustava i Izbornog zakona u BiH, kao i zbog nedostatka političke volje da se ona sprovede uoči ovogodišnjih opštih izbora u oktobru.

U rezoluciji se pozivaju svi akteri da omoguće da se izbori održe u oktobru kako je predviđeno i da pregovaraju u dobroj volji i postignu uravnotežen sporazum, u skladu sa europskim standardima, presudama Europskog suda za ljudska prava i preporukama Venecijanske komisije da bi ispunili ustavnu obavezu.