EUROPSKA unija priprema 18. paket sankcija protiv Rusije, a među mjerama koje se razmatraju su isključenje više od 20 ruskih banaka iz međunarodnog platnog sustava SWIFT, dodatno snižavanje cjenovnog limita za rusku naftu i formalna zabrana plinovoda Sjeverni tok. Informaciju je objavio Bloomberg pozivajući se na izvore unutar europskih institucija.

Prema dostupnim informacijama, Europska komisija trenutačno vodi konzultacije s državama članicama o opsegu i sadržaju sankcija. Osim isključenja banaka iz SWIFT-a, planira se i uvođenje dodatne zabrane financijskih transakcija za otprilike dvadesetak ruskih banaka, kao i novih trgovinskih ograničenja ukupne vrijednosti oko 2.5 milijardi eura, prenosi Index.

Jedan od ključnih elemenata novog paketa jest snižavanje cjenovnog limita za rusku naftu s trenutačnih 60 dolara na oko 45 dolara po barelu. Taj limit trenutačno zabranjuje kompanijama iz zemalja G7 da prevoze i osiguravaju rusku naftu ako je prodajna cijena viša od propisane. Za provođenje tog smanjenja bit će potrebna i podrška Sjedinjenih Američkih Država.

Novi udar na "flotu iz sjene"
Bloomberg navodi da EU ovom mjerom želi dodatno smanjiti prihode Moskve i ograničiti njezin pristup tehnologijama potrebnima za proizvodnju oružja.

Također, predviđa se proširenje sankcija za rusku "flotu iz sjene", kao i dodatna ograničenja prema bankama koje olakšavaju financiranje ratne mašinerije te prema Ruskom fondu za izravna ulaganja.

U novom paketu također bi se trebale naći i odredbe kojima bi se europske tvrtke zaštitile od potencijalnih arbitražnih tužbi temeljenih na bilateralnim sporazumima o ulaganjima s Rusijom.

Zabrana plinovoda Sjeverni tok
Jedna od najoštrijih i politički najznačajnijih mjera iz paketa odnosi se na formalnu zabranu plinovoda Sjeverni tok. Sankcioniranjem tog sustava EU bi dodatno potvrdila svoj dugoročni strateški cilj - prekid ovisnosti o ruskom plinu i nepovratni raskid s energetskim projektima s Moskvom.

 
23. svibnja Europska komisija održala je zatvorene konzultacije s predstavnicima država članica kako bi dogovorila sadržaj i dinamiku provedbe 18. paketa sankcija.

Istodobno, američki predsjednik Donald Trump poručio je da želi globalni pad cijena nafte, smatrajući da bi to moglo ubrzati kraj ruske invazije na Ukrajinu. Velika Britanija također je pozvala partnere iz G7 da se dogovore o snižavanju cijene ruske nafte, naglasivši kako je to nužan korak u povećanju pritiska na ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Prije četiri dana uveden 17. paket sankcija
Podsjetimo, Europska unija i Britanija objavile su 20. svibnja 17. paket sankcija Rusiji.  London i Bruxelles su objavili da su sankcije usmjerene na rusku flotu tankera u sjeni i financijske tvrtke koje su pomogle Rusiji da ublaži posljedice ranijih sankcija. Novim mjerama želi se Rusiji onemogućiti pristup ključnim vojnim tehnologijama i smanjiti prihode od prodaje energije.

Sankcijama je obuhvaćeno 189 novih brodova kojima je zabranjen pristup europskim lukama, čime se ukupan broj sankcioniranih brodova popeo na 342. Na crnu listu su stavljeni pojedinci koji omogućavaju rad flote, brodarske tvrtke za prijevoz sirove nafte i naftnih derivata, uključujući one iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Turske i Hong Konga te jedan veliki osiguravatelj tankera.

Uvode se i dodatne restriktivne mjere Surgutneftegazu, ruskoj naftnoj kompaniji koja Moskvi osigurava značajne prihode te ruskoj tvrtki za otpremu nafte. Novi paket također sankcionira 45 ruskih tvrtki i pojedinaca koji rusku vojsku opskrbljuju dronovima, oružjem, streljivom, vojnom opremom, kritičnim komponentama i logističkom podrškom.

Vijeće EU-a je uz to dodalo 31 pravni subjekt na popis onih koji podliježu strožim ograničenjima izvoza robe i tehnologije dvojne namjene, zbog njihove podrške ruskom vojnom i industrijskom kompleksu. Neki se nalaze se u trećim zemljama (Srbija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Turska, Vijetnam i Uzbekistan) i bili su uključeni u zaobilaženje izvoznih ograničenja, uključujući bespilotne letjelice ili računalno numerički upravljane alatne strojeve.