Piše: V. S. Herceg

Reakcija člana Predsjedništva BiH i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika na nametanje, sada bivšeg visokog predstavnika Valentina Inbzka, zakona o negiranu genocida i veličanju osoba osuđenih za ratne zločine te odluke Narodne skupštine Republike Srpskeprema kojima se tzv. Inzkov zakon stavlja izvan snage, a kažnjava nazivanje RS-a genocidnom tvorevinom itd., srpskog člana bh. Predsjedništva vodi sigurnim putem prema sankcijama. EU je početkom godine produžila mogućnost sankcioniranja do ožujka 2022. godine, a novi američki predsjednik Joe Biden u lipnju je donio naredbu kojom se proširuju uredbe o sankcioniranju političara i organizacija iz zapadnog Balkana.

Po ovome je jasno da će EU i SAD ujednačeno djelovati po ovom okviru te da su očekivali snažne političke krize i opstrukcije. Ukoliko EU uvede sankcije prema Dodiku, on neće moći prijeći zapadnu granicu BiH, a jedini izlaz izvan granične linije je Srbija i istočnije zemlje koje nisu članice EU-a. Ovo bi za BiH, a posebno za Republiku Srpsku, bio katastrofalan poraz, jer srpskom članu Predsjedništva i predsjedniku najjače političke opcije, bit će zabranjen ulazak u EU. Ovime bi Dodik, nakon što je i na tzv. crnoj američkoj listi, postao jedan od najnepoželjnijih političara na svijetu.

EU produžila sankcioniranje

Europska unija na ovaj scenarij pripremala se već od ožujka kada je, a što je mnogima prošlo 'ispod radara', Vijeće EU produžilo Odluku o mjerama ograničavanja, sankcija prema bh. političarima ili organizacijama. Ova Odluka je donesena, kako se pojašnjavalo iz Vijeća EU-a, s obzirom na stanje u BiH i vrijedi do 31. ožujka sljedeće godine. Mehanizam sankcija EU-a aktualan je od 2011. godine, a koji usmjerava bh. političare na rad na reformama i ispunjavanju uvjeta za članstvo u EU, a da bi netko 'zaslužio' sankcije 'treba' potkopavati suverenitet i teritorijalni integritet BiH, ustavni poredak i međunarodnu ulogu BiH, a mogu se uvesti i zbog kriminala tijekom pandemije korona virusa.

Dodikove izjave, inicijative u NS RS-u i nastavak gdje njegove izjave slijede postupci o nepriznavanju OHR-a i novog visokog predstavnika Christiana Schmidta, nastavak su niza 'ispunjenih uvjeta'. No, za sada EU nije sankcionirala niti jednog bh. političara, za razliku od SAD-a gdje oni po brojnosti predvode tzv. balkansku crnu listu.

Biden proširio sankcije

I administracija novog američkog predsjednika Joea Bidena 'modernizirala' je svoju politiku sankcija prema zapadnom Balkanu i to za pojedince ili subjekte zbog korupcije, kršenja ljudskih prava, a koji su prijetnja razvoju demokracije. Naime, naredbom predsjednika Joe Bidena iz lipnja ove godine proširena je politika ograničenja na području zapadnog Balkana. Prema ovoj naredbi američkog predsjednika predviđaju se dodatne sankcije prema pojedincima ili subjektima koji prijete miru i stabilnosti u regiji, podrivaju demokratske procese ili se bave ozbiljnim kršenjima ljudskih prava i korupcijom. Prema novoj politici, američke vlasti bit će naoružane i sposobnošću sankcioniranja aktera koji krše ili ometaju provedbu regionalnih sporazuma i Međunarodnog zaostalog mehanizma za kaznene sudove, nasljednika Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju. Sva imovina i udjeli u vlasništvu sankcioniranih osoba, prema ovoj naredbi, u koje se nalaze ili dolaze u Sjedinjene Države ili posjeduju ili kontroliraju američke osobe biti će blokirane, a američkim je osobama općenito zabranjeno obavljati transakcije s njima. Također, sankcionirani pojedinci nemaju pravo ulaska u Sjedinjene Države i nemaju pravo na američku vizu. Međutim, iako je dolaskom Bidena za američkog predsjednika ponovno intenzivirana suradnja sa Bruxellesom kao i stara tema o zajedničkim ujednačavanjem sankcija, odnosno, da se sankcionirana osoba s američke 'crne liste' odmah nađe i na europskoj i obrnuto, za sada nema i službeno potpisanog dokumenta o tome.  Ipak i produženje EU-a o mjerama ograničenja, kao i proširenje uvjeta sankcioniranja novog američkog predsjednika govori dovoljno.

Tko su iz BiH pod američkim sankcijama?

Dodik je jedno od najzvučnijih imena sa tzv. američke crne liste, a sankcije mu je produžio i bivši predsjednik Donald Trump. No, State Department je izrekao sankcije dvojici političara iz BiH: Nikoli Špiriću (SNSD) u rujnu 2018., te Amiru Zukiću (SDA) u svibnju 2020. U obje odluke o sankcijama navodi se da je razlog 'miješanost u značajnu korupciju'. State Department na raspolaganju ima različite vrste sankcija, ali Zukić i Špirić su sankcionirani prema Članu 7031(c) Zakona o odobravanju sredstava za State Department, međunarodne operacije i povezane programe. Sankcioniranje prema ovom članu Zakona podrazumijeva zabranu ulaska u SAD, što se odnosi i na njihove članove uže obitelji. Čak 115 osoba ili pravnih osoba iz BiH je pod različitim sankcijama američke vlade, a 67 osoba najmanje dovodi se u svezu sa ratnim zločinima na prostoru bivše Jugoslavije. Posebno označene i blokirane osobe i pravna lica su: Milovan Cicko Bjelica, Dragan Spasojević, Dragomir Vasić, Savo Krunić, Milorad Dodik, Vojislav Šešelj, Franko Simatović, Bio Corporation (Sarajevo), Puma Security (Mostar, Čapljina, Široki Brijeg, Stolac) i Srpska demokratska stranka (SDS), Četnički ravnogorski pokret, Radovan Karadžić i njegova cjelokupna bliža obitelj, Sredoje Lukić, Mirjana Marković, supruga Slobodana Miloševića i cjelokupna njegova bliža obitelj, Biljana Plavšić, Senad Šahinpašić, itd. BiH se čak 9.683 puta spominje u OFAC-ovim dokumentima. Na popisu OFAC Balkans nalazi se 101 pojedinac i 4 tvrtke iz BiH i ova lista je dostupna na internetu.

Među sankcioniraima su i neka od zvučnih hrvatsih imena kao što je Ljubo Ćesić Rojs, Valentin Ćorić, Stanko Sopta, Anto Furundžija, Tihomir Blaškić, Ante Jelavić, Mladen Naletilić, Ivica Rajić...