Donald Trump uvodi carine nizu zemalja za koje tvrdi da je SAD u odnosu na njih u trgovinskom deficitu. Naziva ih “prljavom 15-oricom”, a današnji dan zove Danom oslobođenja.

Carine se odnose redom na gospodarski jake zemlje i teritorije koji su u pravilu, osim primjerice Kine, i američki saveznici. Današnji je dan Trump ponovno pompozno najavio pred brdom novinara a da se zapravo o svemu ne zna – ništa. Ekonomski konzultant prof. Damir Novotny za Večernji podsjeća da, kao i prije, ne znamo kako će taj mehanizam upravljanja carinama funkcionirati i na što će se odnositi. Ne zna se kako će Trump provesti tu svoju odluku, ako i nju ne promijeni, što ne bi bilo prvi put.

Trenutačno on američkom vladom upravlja svojim izvršnim uredbama, a to nisu zakoni. Veliko je pitanje kako će to proći kroz zakonsku proceduru, odnosno kako će to moći ozakoniti, to je jedno od suštinskih pitanja – kaže Damir Novotny za Večernji List. Istina je da se ni mnogi republikanci ne slažu s tom Trumpovom idejom.

Porez nadoknađuje carinama
Trump ima vrlo pragmatičan razlog za uvođenje carina. On želi sniziti porez na dohodak, što je njegovo predizborne obećanje, isto kao i uvođenje carina, to bi išlo u korist njegova biračkog tijela, što su prije svega radnička klasa, ali i poduzetnici. Jer, porez na dohodak ne odnosi se samo na plaće nego i na dobit. To on želi sniziti, ali će mu onda nastati velik manjak, i to na već ogroman postojeći manjak u proračunu savezne države. Jedini izvor dodatnih prihoda su carine, i to je njegov osnovni motiv, ništa drugo, pojašnjava Novotny. Dodaje da su priče o tome da želi vratiti proizvođače u SAD neostvarive.

To je iluzija jer su troškovi proizvodnje u Americi vrlo visoki, plaće su vrlo visoke u odnosu na usporedive zemlje. Pa nitko i nema motiv da proizvodi u Americi osim onih koji su već ondje – kaže Novotny. Ističe i da Trumpove tvrdnje uvijek treba provjeriti.

Kod izjava predsjednika Trumpa trebamo biti jako oprezni jer on vrlo često govori poluistine ili neistine. Prva je poluistina da je deficit u trgovini između SAD-a i EU veći od 300 milijardi dolara, a nije. Iznosi za prošlu godinu 200 milijardi dolara, i to u robnom izvozu. Ali pritom nije uzimao u obzir nerobni izvoz, odnosno izvoz digitalnih usluga, koji je daleko veći od robnog izvoza. SAD izvozi na europsko tržište daleko više digitalnih usluga nego robe, poput Microsoftovih proizvoda, Netflixa, HBO-a, svih tih platformi koje nude digitalne usluge, a američke su kompanije. Europska unija uvijek ima na raspolaganju, i o tome se već dulje vrijeme razgovara, mehanizam uvođenjaposebnih poreza na te usluge – smatra naš sugovornik.

GMO dobio zabranu
Europska je unija zbog najava američkog predsjednika objavila dokument u kojem obrazlaže kolika je doista trgovinska bilanca, kao i kolika su zapravo bila uvozna davanja. U njemu stoji da je ukupna bilateralna trgovina uslugama između EU i SAD-a iznosila 746 milijardi eura u 2023. godini. EU je izvezao 319 milijardi eura usluga u SAD, dok je uvezao 427 milijardi eura iz SAD-a. Ovo je rezultiralo deficitom u trgovini uslugama od 109 milijardi eura za EU.

Što se američkih proizvoda tiče, bilo je jedino carinskih zabrana na neke proizvode poput genetički modificiranih poljoprivrednih proizvoda. U EU se nije mogla prodavati GMO soja kao osnovna poljoprivredna sirovina koje su Amerikanci najveći proizvođači. Ovo je osnovni proizvod za stočnu hranu, ali i neke druge proizvode. Genetički modificirana soja nije mogla u Europi pronaći tržište, kao i neka kemijska zaštitna sredstva poput herbicida – kaže Novotny. Europa, dakle, ima prostora odgovoriti na Trumpove carine, ako ih bude.

Iznivelirat će se
Apsolutno će Europa u slučaju uvođenja carina imati načina da odgovori na isti način, ponajprije kod digitalnih proizvoda. Nemamo zasad nikakve poreze na njih te se usluge izravno plaćaju, često i preko servisa koji su opet američki, poput PayPala. Nema nikakvih carina ni poreza, oni isisavaju europsko tržište tim relativno skupim digitalnim proizvodima, da ne govorim još i o softverima. Trump stalno govori kako bi Europa trebala kupovati više američkih automobila. No automobili proizvedeni u Americi od američkih proizvođača jednostavno nisu konkurentni u usporedbi s europskima, skuplji su, veći i više troše. Dosta se američkih proizvoda i proizvodi u Europi. Ono što doista kupujemo jest njihova poljoprivredna mehanizacija koja jest superiorna, poput John Deerea, New Hollanda, koji su dominantni na europskom tržištu. Tu je i sjemenska roba, snažno je prisutan Pioneer kao proizvođač sjemena koji je u Hrvatskoj praktično dominantan. To bi bili proizvodi na koje Europska unija može uvesti carine – kaže naš sugovornik.

Prof. Novotny je unatoč najavama Donalda Trumpa optimističan. Smatra kako će se sigurno naći način da se situacija iznivelira.

Ne treba zaboraviti kako je Europa lukrativno tržište. Financijski moćno s 20,29 bilijuna dolara BDP-a, koliko se očekuje za ovu godinu. K tome je vrlo nisko zadužena, primjerice Njemačka ima javni dug od samo 65 posto BDP-a, kod SAD-a je to 122 posto. A i u većini slučajeva europski je proizvod superioran američkom, dokaz je, recimo, Airbus. Ovi su zrakoplovi kudikamo nadmoćniji Boeingovima – zaključuje Novotny, piše financa.