Europske zemlje koje graniče s Rusijom moraju se pripremiti na mogućnost da Washington smanji broj svojih vojnika na tom području, i to jačanjem vlastitih vojnih kapaciteta, poručio je estonski predsjednik Alar Karis.

 U razgovoru za Politico, Karis je otkrio kako je o važnosti zadržavanja američkih snaga u istočnoj Europi lobirao i kod američkog predsjednika Donalda Trumpa, s kojim je razgovarao tijekom sprovoda pape Franje u travnju.

"Prisutnost američkih snaga u Estoniji - ne samo u Estoniji, već u Europi - ključna je i važna za Sjedinjene Države, ne samo za Europu", rekao je Karis.

Teško je predvidjeti što će Washington napraviti Iako su ga umirile neke Trumpove izjave, poput obećanja da će zadržati američke snage u Poljskoj, Karis je naglasio da je i dalje vrlo teško predvidjeti što će Washington poduzeti na Baltiku.

Zemlje poput Estonije moraju biti spremne na svaki scenarij, a rizik od povlačenja najveće članice NATO-a znači da bi trebale izgraditi vlastite kapacitete, dodao je Karis. Trenutno je u baltičkim državama stacionirano oko 2000 američkih vojnika u sklopu pojačanja nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Ovo upozorenje dolazi dok Pentagon preispituje svoj globalni raspored snaga, a rezultati se očekuju krajem ovog mjeseca. Reviziju vodi Elbridge Colby, podtajnik obrane za politiku i zagovornik smanjenja američke prisutnosti u Europi. Trump gubi strpljenje Karisov posjet Bruxellesu poklopio se s okupljanjem čelnika EU koji rade na sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu.

Moskva je reagirala tvrdeći da neće prihvatiti strane snage u Ukrajini kao dio prekida vatre. Karis je na to odgovorio da Rusija nema pravo glasa jer je upravo ona započela agresiju. Na pitanje očekuje li da će Trump pojačati pritisak na Putina, rekao je kako mnogo ovisi o Trumpovoj ćudi. 

"U ovom trenutku Estonija i mnoge europske zemlje podržavaju ono što Trump radi. Mnogo je puta razgovarao s Putinom i ništa se zapravo ne događa… Mislim da već gubi strpljenje", izjavio je.

Dodao je da europske zemlje ne bi trebale biti naivne oko namjera Kremlja, navodeći kao primjer moguće miješanje u češke parlamentarne izbore u listopadu. 

"Moderni projektili mogu krenuti iz Moskve i završiti u Haagu i Bruxellesu za samo nekoliko minuta", upozorio je Karis. Diplomacija i uvjeravanje Kao snažan zagovornik Ukrajine, Karis je izrazio nadu da će Kijev započeti formalne pregovore o pristupanju EU prije kraja ove godine. 

Na pitanje kako prevladati protivljenje Mađarske, predložio je dijalog s Viktorom Orbánom ili mogućnost da Mađarska jednostavno napusti prostoriju dok ostali donesu odluku. 

Sto se tiče Izraela, Karis smatra da bi Europa trebala pokušati uvjeriti izraelske vlasti da zaustave humanitarna kršenja umjesto da smanjuje trgovinske odnose ili prekida financiranje znanstvenih istraživanja.

"Izraelski znanstvenici su izuzetno dobri. I mi bismo izgubili nešto ako započnemo takve mjere. 

Razgovor i uvjeravanje su bolji put", zaključio je, pise index.hr.