Europarlamentarka Tineke Strik jedna je od 20-tak zastupnika iz Njemačke, Nizozemske i Francuske u Europskom parlamentu koji su pozvali visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta da povuče nametnute izmjene Izbornog zakona BiH a na čiju će inicijativu Schmidt objasniti u Europskom parlamentu razloge nametanja izmjena Ustava Federacije BiH i Izbornog zakona BiH.

Govoreći o tome za N1, Strik je ocijenila da Schmidt više nema kredibilitet za svoju funkciju te da se svojim odlukama svrstao na jednu stranu. Obrazložila je i da je Schmidta pozvala u Odbor Europskog parlamenta za vanjske poslove očekujući da će opravdati odluku da na dan Općih izbora u BiH nametnu izmjene Izbornog zakona BiH.

Velika odgovornost

-OHR i Schmidt imaju ogromnu moć u BiH jer mogu nametati zakone, no to dolazi s velikom odgovornošću pri korištenju tih ovlasti. On to, pak, nije uradio jer je izmijenio Izborni zakon na dan izbora - na taj dan zanemarujete i ne uvažavate birače, jer oni moraju znati pravila po kojima biraju. Isto tako, morate dati vremena novim predstavnicima kako bi i oni vidjeli rješenja i kako će zakon izgledati. To je bio najgori mogući trenutak za takav postupak, što pokazuje da mu nije stalo do toga što građani i birači u BiH uopće žele, pojašnjava sugovornica N1 za koju je, osim trenutka kada je ta odluka donesena, problematičan i sadržaj samih amandmana.

-Jer to znači da to fiksira broj mjesta zastupnika u parlamentu i drugim funkcijama u zemlji. To znači da je na neki način cementirao etničku segregaciju, što vodi ka etničkim podjelama i mislim da je opasno, mislim da je zemlja previše podijeljena po osnovu etničke pripadnosti, a ja mislim da trebamo ići naprijed ka inkluzivnom društvu, gdje svaki građanin i glas imaju istu težinu. Tako da on, na neki način, umiruje HDZ BiH, umjesto da traži rješenja koja vode zemlju naprijed. Time je napravio i prepreku za novoizabrane političare da konstruktivno zajedno rade. Europski parlament nema moć i ovlasti nad OHR-om i Schmidtom. Tu moć ima Vijeće za provedbu mira (PIC), ali mislim da je važno poslati vrlo jasan signal. Veliki je broj stranaka u Europskom parlamentu koje nisu suglasne s njim, ljuti su i mislim da on nema više kredibilitet za ovu funkciju. Mi smo uvijek podržavali funkciju OHR-a jer još smatramo da je u ovom trenutku potrebno imati neku moć koja omogućava napredak i koja može riješiti političke nesuglasice. Ali, način na koji je on to koristio nije nešto što ima podršku nas i građana. Morate imati kredibilitet i autoritet da biste obavljati tu funkciju. S jedne strane je to opravdano, s druge želimo poslati poruku da je pogrešno to što je uradio te da mora pojasniti svoju poziciju, navela je Strik.

Pokušaj primjene odluke na Nizozemsku

Schmidtovu odluku je pokušala primijeniti na Nizozemsku rekavši da bi ona značila da jedna grupa ortodoksnih vjernika uvijek ima zajamčen broj minimalnih mjesta u parlamentu, bez obzira na to koliko ljudi glasovalo za tu grupu.

-To znači da se miješate u volju birača, a što utječe na demokraciju zemlje te da drugi ne dobivaju ona mjesta koja bi dobili po volji birača. I zato je to opasno uraditi. No, sustav OHR-a i moć da nameće je jedinstven te u drugim zemljama ne postoji. Kada bismo mi imali taj zakon, to bi značilo da ga je usvojio Parlament, što ovdje nije slučaj. Niti je Parlament niti su birači donijeli tu odluku, dodala je Strik koja misli da Schmidt do svoje odluke nije došao sam već da je tu bilo dosta pripremnih aktivnosti iz SAD-a i Hrvatske.

-I, naravno, znamo da Hrvatska nije neutralna zemlja u tom smislu, ona je vrlo glasna u obrani hrvatskog dijela BiH, što je samo po sebi Schmidtu trebalo ukazati da treba ostati neutralan. Mislim da se ovime on svrstao na jednu stranu, a time se ugrožava i jedinstvo zemlje, poručila je, među ostalim, Strik.

Trebate stranke koje žele reforme

Govoreći za N1 o odluci Europske komisije da preporuča dodjelu statusa kandidata za članstvom u EU našoj zemlji, osobito je istaknula da se uvjeti koje za to treba ispuniti tiču borbe protiv korupcije i promoviranja slobode govora te još nekih mjera potrebnih da bi se provelo reforme.

-Mislim da trebate stranke koje žele reforme. Ako imate stranke koje se drže statusa quo, mnogo je teže provesti i usvojiti te mjere. Prema mom mišljenju, prepreka pridruživanju bi mogla biti izmjena Ustava sukladno odlukama Europskog suda za ljudska prava, što ima veze s izbornim sustavom. Vidjet ćemo kako će to ići ali, ako dajete moć stranci koja blokira izmjene Ustava, jer znamo da nam treba kvalificirana većina za te reforme, to bi se moglo pretvoriti u jedan složeni proces u Parlamentu, navela je Strik.