Upravno vijeće Europske centralne banke (ECB) odlučilo je sniziti tri ključne kamatne stope ECB-a za 25 baznih bodova. Sukladno tome, kamatne stope na depozitnu olakšicu bit će smanjene na 2,50 posto. Kamatne stope na glavne operacije refinanciranja bit će smanjene na 2,65 posto. Kamate za mogućnost posudbe na kraju dana smanjit će se na 2,90 posto, s početkom primjene od 12. ožujka 2025. godine.

Odluka o snižavanju kamatne stope na olakšice depozita – stope kojom Upravno vijeće upravlja stajalištem monetarne politike – temelji se na njegovoj ažuriranoj procjeni izgleda inflacije, dinamici temeljne inflacije i snazi ​​prijenosa monetarne politike, priopćeno je iz ECB-a.

Proces dezinflacije
„Proces dezinflacije dobro napreduje. Inflacija se nastavila općenito razvijati prema očekivanjima osoblja. Najnovije projekcije usko su usklađene s prethodnim izgledima inflacije. Članovi osoblja sada vide prosječnu ukupnu inflaciju od 2,3 posto u 2025., 1,9 posto u 2026. i dva posto u 2027. Revizija ukupne inflacije naviše za 2025. odražava snažniju dinamiku cijena energije. Za inflaciju isključujući energiju i hranu, osoblje projicira prosjek od 2,2 posto u 2025., dva posto u 2026. i 1,9 posto u 2027.“, navedeno je u priopćenju ECB-a.

Većina mjera temeljne inflacije sugerira da će se inflacija zadržati oko srednjoročnog cilja Upravnog vijeća od dva posto na trajnoj osnovi. Domaća inflacija i dalje je visoka. Ponajviše zato što se plaće i cijene u pojedinim sektorima još uvijek s velikim kašnjenjem prilagođavaju prošlom rastu inflacije. No rast plaća usporava se prema očekivanjima, a dobit djelomično ublažava utjecaj na inflaciju.

„Monetarna politika značajno postaje manje restriktivna. Smanjenje kamatnih stopa čini novo zaduživanje jeftinijim za poduzeća i kućanstva, a rast kredita se ubrzava. U isto vrijeme, ometanje ublažavanja uvjeta financiranja dolazi od prošlih povećanja kamatnih stopa koje se još uvijek prenose na stanje kredita, a kreditiranje je općenito prigušeno. Gospodarstvo se suočava s neprestanim izazovima i osoblje je ponovno smanjilo svoje projekcije rasta. 0,9 posto iznosi za 2025., 1,2 posto za 2026. i 1,3 posto za 2027. Revizije prema dolje za 2025. i 2026. odražavaju niži izvoz i trajnu slabost ulaganja. Djelomično potječući od velike neizvjesnosti trgovinske politike, kao i šire neizvjesnosti politike“, stav je Upravnog vijeća.

U srednjoročnom razdoblju inflaciju neophodno stabilizirati
Rastući realni prihodi i postupno slabljenje učinaka prošlih povećanja kamatnih stopa ostaju ključni pokretači. Oni podupiru očekivani porast potražnje tijekom vremena.

Upravno vijeće spremno je prilagoditi sve instrumente u okviru svojih ovlasti. Cilj je inflaciju u srednjoročnom razdoblju stabilizirati. Ciljna razina iznosi dva posto i kako bi se očuvala neometana transmisija monetarne politike.

“Upravno vijeće odlučno je osigurati da se inflacija održivo stabilizira na svom srednjoročnom cilju od dva posto. Osobito u sadašnjim uvjetima rastuće neizvjesnosti. Slijedit će pristup koji ovisi o podacima i od sastanka do sastanka za određivanje odgovarajućeg stajališta monetarne politike”, priopćeno je nakon sjednice.

Nadalje, Upravnom vijeću na raspolaganju je i instrument zaštite transmisije. S njime se može odgovoriti na neopravdanu, neurednu tržišnu dinamiku koja ozbiljno ugrožava transmisiju monetarne politike u svim državama europodručja radi učinkovitijeg ispunjavanja zadaće održavanja stabilnosti cijena.

Konkretno, odluke Upravnog vijeća o kamatnim stopama temeljit će se na njegovoj procjeni izgleda inflacije u svjetlu pristiglih gospodarskih i financijskih podataka, dinamike temeljne inflacije i snage prijenosa monetarne politike.

Portfelj programa kupnje vrijednosnih papira i portfelj hitnog programa kupnje zbog pandemije smanjuju se umjerenom i predvidljivom dinamikom, podsjećaju iz ECB-a, jer Eurosustav više ne reinvestira glavnice dospjelih vrijednosnih papira, piše Financa.