Europska unija želi okončati svoju ovisnost o uvozu ruskog plina, uključujući i ukapljenog plina, do kraja 2027., objavila je Europska komisija.

Komisija je objavila plan o postupnom uklanjanju ruske nafte, plina i nuklearne energije s tržišta EU-a koje će se odvijati koordinirano.

EK će sljedeći mjesec objaviti zakonodavni prijedlog o zabrani novih ugovora i prekidu postojećih kratkoročnih ugovora o isporuci plina putem plinovoda i ukapljenog plina s ruskim poduzećima koja bi stupila na snagu do kraja 2025.

Time će se za jednu trećinu smanjiti opskrba ruskim plinom već krajem ove godine. Nakon toga će se u sljedeće dvije godine postupno postupno smanjivati uvoz ruskog plina i do kraja 2027. Unija bi definitivno prestala biti ovisna o ruskom plinu.

“Sada je vrijeme da Europa u potpunosti prekine svoje energetske veze s nepouzdanim dobavljačem. Energijom koja dolazi na naš kontinent ne bi se trebao plaćati agresivni rat protiv Ukrajine. To dugujemo našim građanima, našim poduzećima i našim hrabrim ukrajinskim prijateljima”, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, javlja HINA. 

EU je od početka ruske invazije na Ukrajinu znatno smanjila uvoz ruskog plina putem plinovoda. Godine 2021. 45 posto plina potrošenog u EU-u bio je iz Rusije, a 2024. to je smanjeno na 19 posto.

S druge strane, EU je nastavio uvoziti ruski ukapljeni plin.

Ove godine očekuje se brzi rast globalne opskrbe ukapljenim plinom, dok će se potražnja za plinom smanjivati.

S potpunom provedbom okvira za energetsku tranziciju i Akcijskog plana za pristupačnu energiju, očekuje se da će EU do 2030. zamijeniti do 100 milijardi kubičnih metara prirodnog plina, što znači smanjenje potražnje za 40-50 milijardi kubičnih metara do 2027. godine.

Istodobno se očekuje da će se kapaciteti LNG-a povećati za oko 200 milijardi kubičnih metara do 2028., što je pet puta više od trenutačnog uvoza ruskog plina u EU, navodi Komisija.

 
 
Kako se rezerve plina u EU-u nose s prekidom ruskih opskrba i kako stoji Hrvatska?
Ekonomija
16. sij 2025  0 
 
Ona će nastojati u suradnji s državama članicama osigurati da ukidanje uvoza ruske energije prođe postupno i dobro koordinirano. Od država članica tražit će da do kraja godine pripreme nacionalne planove u kojima će navesti kako će doprinijeti postupnom ukidanju uvoza ruskog plina, nuklearne energije i nafte.

Plan Komisije predviđa i mjere u području uvoza nafte, čiji je udio već pao s 27 posto početkom 2022. na trenutačno tri posto zbog europskih sankcija.

Između ostalog, EK planira dodatne mjere usmjerene na tzv. flotu u sjeni. Riječ je o brodovima pod zastavama trećih zemalja koje Rusija koristi kako bi zaobišla ograničenje cijena namijenjeno ograničavanju izvoza ruske nafte u treće zemlje.

Sljedeći mjesec Komisija će objaviti i zakonodavne prijedloge u području nuklearne energije koji će uključivati mjere u vezi s uvozom uranija, obogaćenog uranija i drugih nuklearnih sirovina iz Rusije.