Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

Bosna i Hercegovina, kao u ostalom i sve druge države zapadnog Balkana, čeka izvješće Europske komisije o napretku na europskom putu regije. S obzirom na sva događanja u regiji (politička neizvjesnost u Crnoj Gori, posljednji teroristički napadi na Kosovu…) on zasigurno neće biti bajan, ali bi bilo jako dobro da ne bude potpuno poražavajući.

Kada govorimo o našoj zemlji, izvješće će gotovo sigurno prepoznati neke pozitivne korake koji su poduzeti, ali ne treba očekivati nikakve epohalne pomake jer ih, realno, nije niti bilo.

Kada tome dodamo i permanentne blokade, te ponašanje vlasti iz Republike Srpske, za očekivati je da će one zemlje koje su i ranije skeptično gledale na BiH to i nastaviti. Uz sve ovo, podsjetiti treba kako smo i status kandidata dobili uvjetno – sve što je pred nas tada stavljala EU nismo ispunili, ali smo se uslijed geopolitičkih potresa ugurali u europski vlak.

Proces proširenja

Predstavnici sarajevske 'trojke' (SDP, NiP, NS), u nedostatku bilo kakvih domaćih uspjeha, gotovo svakodnevno najavljuju epohalne pomake na EU putu i milijarde koje će se sliti iz Bruxellesa u sljedećem razdoblju. Nažalost po konstitutivne narode i sve žitelje u BiH, istina je mnogo tmurnija.

Ukoliko smo dobili uvjetni status kandidata jasno je kako smo se trebali dodatno potruditi da prvo zaslužimo i taj status, a onda da računamo na daljnje iskorake. Ne da nismo, nego svjedočimo kako zbog problematike oko Ustavnog suda BiH vladajuća koalicija iz RS-a u svojevrsnoj blokadi drži državnu vlast. Nadalje, istina jeste da smo usvojili nekoliko zakona iz onih tzv. europskih (iako je pitanje koliko su oni u skladu s onim što vrijedi u EU), ali dvije trećine toga i dalje stoji pred nama.

I to onaj dio oko kojeg, gotovo sigurno, neće biti dogovora između SNSD-a, HDZ-a BiH i 'trojkaša' – pitanje Ustavnog suda BiH, Suda BiH, Izbornog zakona BiH i mnogo čeka još. A bez toga možemo samo sanjati o nekom ozbiljnijem putu ka EU, a to nam kristalno jasno poručuju svi europski dužnosnici.

Europski povjerenik za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi nedavno je kazao EU radi na razvoju mehanizama za ubrzanje procesa proširenja za zemlje kandidate, ali da je proširenje i dalje proces zasnovan na zaslugama, napominjući da da zemlje kandidati moraju ispuniti sve kriterije kako bi postale članice EU-a.

Ministar vanjskih poslova Kraljevine Danske Lars Loke Rasmusen tijekom službene posjete našoj zemlji također je vrlo jasno kazao kako se moramo držati svojih zadataka i kako 14 prioriteta iz Mišljenja Europske komisije mora biti ispunjeno.

A sve da smo i ispunili sve svoje prioritete veliko je pitanje na koji bi način reagirale države koje su skeptične prema daljnjem širenju Unije na zapadni Balkan – što zbog izuzetno loše situacije u regiji, što zbog nužnosti reformiranje same EU prije nego bude spremna za daljnja proširenje. Zbog svega toga i dalje je vrlo aktualna tema oko nekih novih formata suradnje europskih zemalja, koji ne bi podrazumijevali samo članstvo u EU.

Tu je i činjenica kako su iduće godine izbori za Europski parlament, kampanje se već zahuktavaju, a veliko je pitanje kako će izgledati omjer snaga u EU i tko će biti nova izvršna vlast, kako će gledati na politike Unije, pa i onu proširenje.

I na kraju ovog dijela, sve da i počnemo pregovore, što bi svakako bila sjajna vijest za sve u BiH, prava igra tek tada počinje jer današnja BiH bi trebala preuzeti svu pravnu stečevinu koja vlada u EU. Svima koji poznaju političke prigode u BiH jasno je kako bi taj proces trajao u nedogled.

U prošlosti je Unija u nekoliko navrata za prijem novih članova donosila čisto političke odluke, a ne po zaslugama i ispunjavanju strogih uvjeta (Grčka 1981., Bugarska i Rumunjska 2007.), pa uvijek postoji mogućnost da se tako što dogodi ponovno. Ipak, upravo zbog svega onoga što se danas događa na relaciji pojedinih država iz nekadašnjeg istočnog bloka i zapadnog dijela država članica, očekivati takvo što bilo bi iluzorno.

Novac iz EU

Zaključno, kada govorimo o novčanim sredstvima iz Unije, ona su nam i sada na raspolaganju, ali mi ih ne koristimo. Primjerice, za jugoistok Europe u IPA 3 fondu stoji na raspolaganju 14,7 milijardi eura podrške, a iza BiH po korištenju tog novca u proračunskom razdoblju od 2021. do 2027. godine nalazi se samo Kosovo.

Sada 'trojka' najavljuje nove milijarde koje će navodno od BiH napraviti neku novu Švicarsku. Postavlja se pitanje na koji to način kada svih proteklih godina smo na raspolaganju imali iste te milijarde eura od kojih smo, zbog političkih svađa i blokada, uzimali tek mrvice?

Sada su na političkoj sceni isti ti akteri, neki od njih nikada nisu bili destruktivniji nego danas, pa kako onda da se nadamo ispunjavanju kriterija za taj novac?

Nesporno je, barem kako se to čini prije izbora za Europski parlament, da Unija želi zapadni Balkan čvršće vezati za sebe, ali je i dalje dobar dio zemlja članica, najblaže kazano, vrlo skeptičan kada je u pitanje članstvo.

Shodno tome, radi se na stvaranju nekih novih formi sudjelovanja zapadnog Balkana u političkom životu EU, a bit će im dostupne nove milijarde eura.

Ali ako netko očekuje da će te milijarde doći bez uvjeta, bez kontrole, bez političkih zahtjeva i da će se dati na raspolaganje osobama koji na najbrutalniji način vrijeđaju njihove lidere, ministre, samo postojanje Unije… ili živi u iluzijama ili svjesno laže.