Globalni BDP neće se vratiti na razinu prije koronavirusa do 2022. godine, a razina javnog duga naglo će se povećati ove godine, navodi se u novom izvještaju Ekonomske obavještajne jedinice (Economist Intelligence Unit, EIU).

Zastoj u svijetu koji je izazvao koronavirus otežao je privrednu aktivnost, što znači da su vlade morale primijeniti bilijune dolara fiskalnih podsticaja radeći s manjim prihodima i mnogo većim zdravstvenim i socijalnim troškovima. U izvješću EIU se navodi da su vlade u većini razvijenih zemalja, kako se čini, zaključile da je veća javna potrošnja, a samim tim i viši nivo javnog duga, bolja opcija od 'raširenog uništavanja proizvodnih kapaciteta' uzrokovanog pandemijom.

 To znači neizbježan skok razine javnog duga ove godine. Iako bi zemlje sa stabilnijim bilancom trebalo biti u mogućnosti upravljatitroškovima servisiranja visoke razine javnog duga u kratkom roku, ekonomisti EIU-a istakli su da će se vlade na kraju morati suočiti s nagomilavanjem duga. Osim toga, navodi se u izvješću, vlade neće moći smanjiti ove fiskalne deficite smanjenjem potrošnje.

 'Stroga štednja apsorbira politički kapital i možda neće biti dovoljno vremena provesti takav plan, posebno imajući u vidu kako se posljednje razdoblje stezanja remena desio ne tako davno u mnogim zemljama', rekli su ekonomisti EIU-a. Vlade također vjerojatno neće moći da ostvare uštede koje bi mogle značajno smanjiti razinu duga. To je zato što je u mnogim ekonomijama javni sektor manji nego što je bio prije globalne financijske krize 2008., što znači da se vjerojatno ne može nastaviti sa smanjivanjem javnih rashoda poput zdravstvene zaštite, posebno u svjetlu pandemije.

Umjesto da smanje potrošnju, vlade će vjerojatno nastojati povećavati fiskalni prihod, preokrenuvši trend u naprednim ekonomijama u posljednje četiri decenije koji je podrazumijevao kretanje ka nižim porezima na dobit. Međutim, izvještaj je postavio pitanje hoće li vlade moći da podignu porez dovoljno brzo da takve mjere budu dovoljne za ojačavanje ekonomije. Devet godina od dužničke krize koja je potresla eurozonu, ekonomisti EIU-a upozorili su da će se neke razvijene zemlje možda opet naći na ivici krize. Posebno su identificirali Španjolsku i Italiju, koje su teško pogođene pandemijom, a ionako su bile na slabim fiskalnim pozicijama.

'Južnoeuropske države se još oporavljaju od godina štednje, u kombinaciji s visokim nivoom javnog duga, starenjem stanovništva i stalnim fiskalnim deficitom', navodi se u izvještaju. Europska središnja banka djelovala bi brzo kako bi spriječila kolaps, ali dužnička kriza u bilo kojoj od tih zemalja stvorila bi velike turbulencije na financijskim tržištima. Kriza bi se brzo proširila širom svijeta, zaključuje se u dokumentu.