Cijene hrane primaknule su se u lipnju najvišoj razini u dvije godine. Uzrok je skok cijena mesa i biljnih ulja prevagnuo nad znatno jeftinijim šećerom i žitaricama, pokazalo je izvješće agencije UN‑a za hranu i poljoprivredu – FAO. Njihov indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u lipnju 128,0 bodova i bio je za 0,5 posto viši nego u svibnju.

Njegova vrijednost primaknula se tako ponovo najvišoj razini u dvije godine, od 128,2 boda, koju je bio dosegnuo u travnju. U odnosu na prošlogodišnji lipanj cijene su bile više za 5,8 posto.

Najviše su poskupjela biljna ulja, za 2,3 posto, uz više cijene palminog, repičinog i sojinog ulja. Uzrokovana je pojačanom potražnjom u sektoru biogoriva. Cijene suncokretovog ulja blago su pak smanjene zbog pojačane proizvodnje u crnomorskoj regiji.

Cijene mesa također su osjetno porasle, za 2,1 posto. Dosegnuvši novu najvišu razinu otkad FAO objavljuje podatke. Snažno poskupljenje govedine, svinjetine i ovčetine ponovno je prevagnulo nad padom cijena mesa peradi.

Mliječni proizvodi poskupjeli su u lipnju za 0,5 posto. Budući da je ograničena opskrba u Oceaniji i EU i kontinuirano visoka potražnja u Aziji drugi mjesec zaredom podigla cijene maslaca na najvišu razinu otkad FAO objavljuje podatke.

Šećer je pak osjetno pojeftinio u lipnju, četvrti mjesec zaredom, i to za 5,2 posto u odnosu na svibanj. Uz pad cijena na najnižu razinu od travnja 2021., pod utjecajem očekivanja da će urod šećerne trske u Brazilu, Indiji i na Tajlandu, vodećim proizvođačima, biti iznimno dobar s obzirom na povoljne vremenske uvjete i veće zasijane površine.

Rizik visokih temperatura
Osjetno su u šestom ovogodišnjem mjesecu pale i cijene žitarica, za 1,5 posto na mjesečnoj razini. Odražavajući oštar pad cijena kukuruza, već drugi mjesec zaredom, zbog obilne opskrbe iz Argentine i Brazila. Pšenica je pak poskupjela zbog bojazni da bi suša mogla ugroziti urod u Rusiji, SAD-u i pojedinim dijelovima EU-a.

Još sredinom lipnja, prije toplinskog vala, FAO je prognozirao da će zbog povoljnih vremenskih uvjeta proizvodnja pšenice u EU ove godine porasti za 13 posto.

U odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na tržištu žitarica FAO je blago podigao procjenu globalne proizvodnje žitarica u ovoj godini, na 2,925 milijardi tona. Ovo je nova najviša razina otkada objavljuju podatke. To bi značilo da bi porasla za 2,3 posto u odnosu na prošlu godinu.

Iako su ukupni izgledi za pšenicu, kukuruz i rižu poboljšani, iz agencije napominju da bi prognozirano vruće i suho vrijeme u pojedinim ključnim regijama moglo utjecati na proizvodnju, osobito kukuruza.

Svjetska potrošnja žitarica trebala bi u sezoni 2025/2026. porasti za 0,8 posto, na 2,898 milijardi tona, procjenjuje FAO.

Zalihe žitarica trebale bi na kraju aktualne sezone, u srpnju iduće godine, biti više za 2,2 posto nego na njezinom početku. Prema procjenama agencije trebale bi iznosit 889,1 milijun tona, piše financa.

Svjetska trgovina žitaricama trebala bi pak u novoj sezoni porasti za 1,2 posto, na 486,9 milijun tona. Uz pojačani izvoz pšenice i riže i blagi pad obujma trgovine kukuruzom, predviđa FAO.

Prijavite se na naš Newsletter