Sustav PDV-a ima dvije glavne funkcije: prikuplja porez, a onda bi taj novac trebao da se vrati određenim kategorijama stanovništva. Mi nemamo problem s prikupljanjem poreza, iako se često smatra da je tu problem. Problem je u raspodjeli, kazao je makroekonomski analitičar Faruk Hadžić.

-Zašto taj novac ne dolazi u većoj mjeri do, recimo, umirovljenika, a dolazi do donositelja odluka? Dakle, stvar je u prioritetima i načinu kako se ta sredstva prikuplja i raspoređuje. Ova će godina biti rekordna po prikupljenim porezima. To je zbog negativnih efekata inflacije, ali se onda uvijek postavlja pitanje zašto taj novac nije došao do građana, upozorava Hadžić.

Iskoristiti novac na pravi način

Ovaj stručnjak navodi da je PDV specifičan porez koji se plaća na svaki proizvod i uslugu, jedno jako dobro sito koje prikuplja dosta novca, dosta poreznih prihoda. No, Hadžiž upozorava da se taj novac onda treba na pravi način iskoristiti.

-Ako ne znate što uraditi s tim novcem, onda se obično podliježe nekim, možda, populističkim mjerama povećavanjem plaća u javnom sektoru pred izbore, a ne misli se na to hoće li se naredne godine prikupiti istu količinu novca jer mi imamo i druge ozbiljnije probleme koje se gura u stranu, poput iseljavanja stanovništva, izjavio je Hadžić.

Kada je riječ o diferenciranoj stopi PDV-a za osnovne životne namirnice i luksuz, treba biti vrlo oprezan.

-Iluzija je da će se cijene svih proizvoda i usluga vratiti na neku prijašnju razinu. To nije istina. Zaustavljanje inflacije će ići na jedan malo drugačiji način, govori Hadžić i pojašnjava:

Cijene hrane…

-Cilj je da ne dolazi do novog rasta cijena, a onda da se tijekom vremena pokuša uvećati plaće da bi se dostigao neki standard. Poskupljenja životnih namirnica su nešto što mi, nažalost, ne možemo kontrolirati. Mi nismo primarni proizvođač hrane da možemo utjecati i na cijenu takvog jednog resursa koji je bitan i za našu državu. Ako, pak, uzmete električnu energiju, koju mi proizvodimo i koju izvozimo i na čiju cijenu možemo utjecati, tu nije došlo do tako drastičnog povećanja cijena. Mjera poput ukidanja trošarina na gorivo vremensko ograničenje od 30 dana ne može dovesti do značajnijih efekata. Potrebno je da minimalno šest mjeseci primjene takve suspenzije u naplati trošarina da bi se cijena goriva stabilizirala i da bi došlo do općenito pada udjela troškova energenata u proizvodnom procesu mnogih kompanija te da se tako obuzda inflacijski udar kojem svjedočimo. Oscilacija u cijeni goriva i dalje će biti. Struku brine da bismo već od iduće godine mogli ući u novu recesiju jer ova visoka razina inflacije se, kako sada stvari stoje, može obuzdati samo uz povećanje kamatnih stopa, ukazuje makroekonomski analitičar Faruk Hadžić. S. N.