Field: Odlazak talenata iz BiH ima direktnu ekonomsku cijenu

12 Lip 2020


Field: Odlazak talenata iz BiH ima direktnu ekonomsku cijenu

 Bosna i Hercegovina na godišnjem nivou gubi 1,5 milijardi eura usljed odlaska mladih u inozemstvo. To je jedan od ključnih zaključaka istraživačke studije “Troškovi emigracije mladih iz BiH“, koju je proveo Institut za razvoj i inovacije uz podršku Westminster fondacije za demokratiju u BiH, u projektu koji podržava i Vlada Ujedinjenog Kraljevstva.

Ta prva studija o ovoj temi realizirana je na bazi javno dostupnih demografskih statistika, statistika obrazovanja i makroekonomskih podataka.

Studija je pezentirana danas online putem u organizaciji Westminster fondacije za demokratiju u BiH.

Na bazi navedenih parametara, studija daje odgovore na tri pitanja: koliki je iznos prosječnog troška školovanja visokoobrazovane osobe, koliki je oportunitetni trošak u pogledu gubitka potencijalnog BDP-a generiran godišnjom emigracijom stanovništva te koji su i koliki pozitivni efekti migracionog toka na privredu.

Prema podacima koje je tokom današnje online prezentacije naveo vođa tima u izradi studije Nenad Jevtović iz Instituta za razvoj i inovacije, iz Bosne i Hercegovine najviše ljudi odlazi u Njemačku, potom u Sloveniju pa Austriju, dok su odlasci bh. građana u druge zemlje znatno manji.

U rezimeu studije je navedeno da ukupni troškovi obrazovanja osoba koje napuštaju Bosnu i Hercegovinu u jednoj godini, u zavisnosti od obrazovne strukture, variraju od 650 miliona do nešto više od 800 miliona eura.

- Dobijeni rezultati pokazuju da je direktno i indirektno, usljed nemogućnosti da godišnji odliv stanovništva bude spriječen njihovim zapošljavanjem, generiran godišnji gubitak potencijalnog BDP-a od oko 710 miliona eura - navedeno je.

Odlaskom 'gotovih' stručnjaka iz matične zemlje, troškovi njihovog obrazovanja su „poklonjeni“ drugim zemljama.

Prezentirana studija se bavi i benefitima Bosne i Hercegovine po osnovu odlaska njenih ljudi, odnosno novčanim doznakama u matičnu zemlju, inače veoma značajnim. Ipak je pokazala da postoje i pozitivni efekti na nacionalnu ekonomiju usljed emigracije. Najvažnija direktna korist migracionih tokova su doznake, a doprinos doznaka i ostalih ličnih transfera BDP-u iznosi 8 posto, čime je Bosna i Hercegovina u samom evropskom vrhu kad se posmatra stopa doprinosa ovih transfera BDP-u.

Ako se posmatraju i drugi izvori koji dolaze iz inozemstva (socijalni prihodi i prihodi privremenog radnika), doprinos BDP-u prelazi 14 posto i dostiže skoro 2,5 milijardi eura godišnje. Ovakva veličina doznaka u BDP-u istovremeno ukazuje i na njihovu visoku vrijednost i na nizak BDP, odnosno na nerazvijenu ekonomiju i nedovoljnu ekonomsku aktivnost u Bosni i Hercegovini.

Prema Jevtovićevim riječima, nedovoljno novca od doznaka završi u investicijama u zemlji, dok se veliki dio ulaže u potrošnju i nekretnine, odnosno za životne troškove i nekretnine najbližih.

- Alokacija transferiranih sredstava (oko 2,5 milijarde godišnje) nameće zaključak da ona imaju važnu ulogu u nacionalnoj ekonomiji, ali se ne mogu posmatrati  kao generator budućeg razvoja ili dodatnog rasta  sve dok  investiciona komponenta  ne bude  znatno jača - navedeno je također, uz mnoštvo drugih pokazatelja, u ovoj studiji.

Jedan od navedenih zaključaka je da će nastavak trenda iseljavanja donijeti u budućnosti niz socio-ekonomskih problema, od kojih su neki primjetni već sad - pritisci na penzione fondove i zdravstvene službe i službe socijalne zaštite, smanjenje potencijalnog rasta BDP-a usljed više faktora.

-  Nedostatak ljudskog kapitala, u ne tako dalekoj budućnosti, umnogome može opredijeliti ekonomsku sudbinu zemlje, životni standard stanovništva - navedeno je također uz napomenu da  osobe koje odlaze, odnose sa sobom, osim znanja i stečenog iskustva, ne tako malu vrijednost uloženih sredstava u njihovo obrazovanje.

Tokom današnje prezentacije, jedan od učesnika online skupa, britanski ambasador BiH u BiH Matt Field, u uvodnom obraćanju je zaključio da egzodus mladih talenata iz BiH ima direktnu ekonomsku cijenu.

DNEVNI


U novom broju donosimo

Novi broj

16 h 39 min

U novom broju donosimo

Novi broj

15 Tra 2025

U novom broju donosimo

Novi broj

12 Tra 2025

Postavke kolačića

Ova web stranica koristi kolačiće zbog poboljšanja vašeg iskustva korištenja stranice. Od ovih kolačića, oni karakterizirani kao nužni se spremaju u vaš Internet preglednik pošto su ključni za korištenje osnovnih funkcionalnosti stranice. Koristimo i kolačiće trećih strana koji nam pomažu kod analize i razumijevanja načina na koji koristite naše stranice. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem Internet pregledniku samo s vašom dozvolom. Također, imate mogućnost onemogućavanja korištenja ovih kolačića. Onemogućavanje ovih kolačića može utjecati na iskustvo korištenja naših stranica.

Uvijek omogućeno

Nužni kolačići su potrebni kako bi stranica mogla normalno funkcionirati. Ovi anonimni kolačići osiguravaju osnovnu funkcionalnost i sigurnosne značajke stranice.

Funkcionalni kolačići pomažu u korištenju određenih funkcija stranice kao što su dijeljenje sadržaja stranica na društvenim mrežama, prikupljanje povratnih informacija i ostalih funkcija trećih strana.

Kolačići performansi se koriste za razumijevanje i analizu indeksa performansi stranice što pomaže kod pružanja boljeg korisničkog iskustva za posjetitelje.

Analitički kolačići se koriste kako bi razumjeli interakciju posjetitelja sa stranicama. Ovi kolačići pružaju informacije za mjerenje broja posjetitelja, izvora prometa stranice

Ostali nekategorizirani kolačići su kolačići koji se trenutno analiziraju i još im nije dodijeljena kategorija.

Marketinški kolačići se koriste kako bi se posjetiteljima pružili relevantni oglasi i marketinške kampanje. Ovi kolačići prate posjetitelje web stranica i prikupljaju informacije kako bi pružili prilagođene oglase.