U kritičkom osvrtu na rad njemačkog diplomata Christiana Schmidta, visokog predstavnika za BiH, ugledni politički list Foreign Policy ocijenio je njegovu intervenciju u izbornoj noći kao potez bez presedana, kao i da je on uzburkao državu nestalnim pristupom svojoj ulozi, koju se, općenito, smatra nepristranom.

U tekstu Dariusza Kalana, dopisnika stacioniranog u Varšavi, a objavljenom u listu Foreign Policy pod naslovom “Mirovni izaslanik za BiH uhvaćen u političkom povlačenju užeta”, ukazuje se, među ostalim, da Schmidt ne bježi od uplitanja u unutranju politiku te se, u tom kontekstu, podsjeća da je, svega par minuta po zatvaranju birališta na Općim izborima u BiH lani, visoki predstavnik iznenada nametnuo izmjene ustavnih i izbornih zakona, što je potez bez presedana.

Autor teksta napominje i da je Ustavni sud BiH odgodio ocijeniti zakonitost izmjena, što znači da one, zasada, ostaju na snazi. U tekstu se podsjeća i da Schmidtovi kritičari smatraju da te izmjene osnažuju razdorne nacionalističke snage u BiH, kao i da su njemački mediji ovog mjeseca prenijeli da je grupa bivših diplomata i stručnjaka poslala pismo njemačkom Parlamentu pozivajući na Schmidtovu smjenu uz optužbu da on štiti one koji rade na potkopavanju i uništenju države.

U intervjuu za Foreign Policy prošlog studenog, Schmidt je rekao da su amandmani nužni kako bi država postala funkcionalnija.

-Moja je namjera bila deblokirati državu, rekao je.

Značajna moć, malo formalne odgovornosti

Tekst “Mirovni izaslanik za BiH uhvaćen u političkom povlačenju užeta” donosi i sažetak Schmidtove karije u Njemačkoj prije imenovanja na dužnost visokog predstavnika u BiH u kolovozu 2021., te se ističe da je on imao ograničeno iskustvo s Balkanom.

Za njegovu poziciju u BiH se navodi da nosi značajnu moć, ali malo formalne odgovornosti. Nadalje slijedi i pojašnjenje složene strukturu upravljanja u BiH, uspostavljene Daytonskim mirovnim sporazumom, kao i sažetak i pojašnjenje amandmana koje je nametnuo Schmidt za Federaciju BiH.

Te promjene otežavaju formiranje Vlade FBiH bez podrške Hrvata, argument je kritičara Schmidtove odluke, koji ukazuju da je, par mjeseci nakon izbora, proces zaista zapao u mrtvu točku.

Foreign Policy ukazuje i na uplitanja izvana, ali i kontroverze u pogledu Schmidtovog navodnog bliskog odnosa sa susjedima BiH.

-Posljednjih godina, BiH se uhvatila ukoštac sa separatizmom u RS-u i političkim miješanjem iz susjedne Hrvatske. Neki od Schmidtovih kritičara optužuju ga za podilaženje interesima stranaca, posebice u Hrvatskoj. Neimenovani visoki europski diplomat rekao je za Foreign Policy da je Schmidtov bliski odnos sa zemljom javna tajna u Sarajevu. Njegovu političku stranku, Kršćansko-socijalnu uniju desnog centra, dugo se povezivalo s hrvatskom vladajućom strankom, dodaje autor, prema čijim je navodima isti visoki diplomat istaknuo da bi Schmidtovi amandmani mogli potkopati bh. demokraciju.

-U BiH mnogi favoriziraju vlastite klanove. Ali, da bi se to formaliziralo je bolno, posebno za one koji još uvijek vjeruju u BiH kao jednu državu i žele ju vidjeti kao normalnu europsku građansku demokraciju, rekao je izvor lista, govoreći pod uvjetom anonimnosti, te dodao da je Odluka donesena protiv demokratskih vrijednosti i bit će štetna u budućnosti.

Protivnici također ističu da je Schmidtov pristup u suprotnosti s pristupom onih koji traže centraliziraniju BiH, koja je sukladna EU, dodaje se.

-Za mnoge ljude Schmidt je personifikacija arogancije, rekao je Hamza Karčić, vanredni profesor na Univerzitetu u Sarajevu, i dodao da mnogi drže da je to osoba koja radi sve protiv osnovne ideje svog posla, a to bi trebalo biti poticanje državnih struktura i slabljenje etničke politike.

No, visoki predstavnik odbacuje navode da su njegovi amandmani pogodovali Hrvatima.

-Stranke u BiH su se pretvorile u monolitne strukture koje brane nacionalne ili etničke interese. Netko mi je rekao: ‘Mi nismo jedna država. Mi smo tri jednostranačke države.’ Ima tu dosta istine, rekao je Schmidt za Foreign Policy lani te je krivnju za bh. sukobe pripisao političkoj eliti.

'Pragmatična' politika

-Schmidtova 'pragmatična' politika, kako ju on opisuje, sukladna je dugogodišnjem pristupu zapadnih vlada, uključujući SAD i Veliku Britaniju, koji su prioritet dali stabilnosti u BiH nastojeći uravnotežiti moći triju etničkih zajednica. Obje te države pozdravile su Schmidtove promjene prošle godine. Ali, podijeljeni lideri u BiH teško se usuglašavaju o velikim reformama, uključujući one koje bi pravni sustav zemlje uskladile s ostatkom Europe. Kao rezultat toga, BiH bi se mogla suočiti s mračnim izgledima za pridruživanje EU, iako joj je prošle godine dodijeljen status kandidata za članstvo, navodi se dalje u analizi te dodaje da, u očima Schmidtovih kritičara, stabilnost dolazi po cijenu zadovoljenja zahtjeva najmoćnijih političkih igrača u zemlji.

-Upravo je politika stabilnosti ono što nas je dovelo do točke na kojoj se sada nalazimo, kaže politolog Jasmin Mujanović, prema čijoj je ocjeni rezultat te politike da lokalne elite igraju protiv zapadnih interesa za vlastitu korist. Te elite sada uključuju nacionalističke figure poput Milorada Dodika, predsjednika RS-a, Dragana Čovića, lidera HDZ BIH, i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Prava stabilnost doći će jačanjem transparentnih institucija i vladavine prava, dodaje Mujanović.

Dariusz Kalan nastavlja ističući da neki protivnici strahuju da bi Schmidtovo obnašanje uloge visokog predstavnika koji izaziva podjele mogao odvratiti bh. građane od Zapada.

-Za sada je jasno da Schmidt ne obraća previše pozornosti na svoje kritičare. Čini se da je pronašao svoju formulu za manevriranje unutar BiH, konstatira autor teksta i zaključuje Schmidtovim riječima: “Kompromis se ovdje smatra znakom slabosti. Moraš biti 100 posto da ili ne”. S. N.