Nakon što je objavljen isječak iz njegove propovijedi koju je izrekao 20. kolovoza u crkvi na Plehanu, kao i brojnih negativnih reakcija na sadržaj propovijedi, fra Mato Vincetić uputio je priopćenje za javnost u kojem je uputio iskrenu ispriku svima koji su njegove riječi doživjeli kao povredu vjerskih i drugih ljudskih osjećanja.

- To nikako i nipošto nijebila nakana ove moje propovijedi, pa tako niti u javnosti prikazanog isječka. Tumačeći, naime, Kristove „teške riječi“ upućene jednoj ženi poganki u evanđelju pročitanom toga dana, i sâm sam, nažalost uzeo teške riječi te nespretan i nesretan primjer u pokušaju suvremene kontekstualizacije razumijevanja Kristova doba i vremena. Duboko žalim ako su te moje „teške riječi“ i nespretan primjer izazvale povredu vjerskih i ljudskih osjećaja kod pripadnika drugih vjera, vjeroispovijesti ili nevjernika. Tko god je poslušao cijelu moju propovijed znat će da sam tu govorio o univerzalnosti kršćanske poruke upućene od Isusa za ljude svih vremena i prostora, kao i to da je vjera u Boga za nas vjernike i sljedbenike Isusa Krista conditio sine qua non, kako za sretan ovozemaljski, tako i za blaženi nebeski život, navodi on.

Ograđivanje Vrhbosanske nadbiskupije

U povodu isječka iz propovijedi fra Mate Vincetića koju je izrekao 20. kolovoza u crkvi na Plehanu, a koja je izazvala veliku pozornost u medijima i na društvenim mrežama, Vrhbosanska nadbiskupija također je priopćila da se ograđuje od njezina sadržaja.

- Način, na koji je u tom isječku tretirana tema migracija te, u tom kontekstu, i pripadnici druge religijske zajednice nije u skladu s naukom Katoličke Crkve ni s onim što ona, kako na općoj tako i na mjesnoj razini, provodi u svom djelovanju.Isus je pomagao svima i, kako donosi evanđelje po Mateju, poistovjetio se sa svakim čovjekom koji je u potrebi kad je kazao: „Dođite, blagoslovljeni Oca mojega! Primite u baštinu Kraljevstvo pripravljeno za vas od postanka svijeta! Jer ogladnjeh i dadoste mi jesti; ožednjeh i napojiste me; stranac bijah i primiste me; gol i zaogrnuste me; oboljeh i pohodiste me; u tamnici bijah i dođoste k meni“ (Mt 25,34-36).

Vjerna Isusovu nauku, Katolička Crkva slijedi Isusov primjer dobrote prema svima i kroz svoje institucije na različite načine pomaže upravo „gladnima, žednima, strancima, golima i sužnjima“ te pri tomu poštuje njihovo ljudsko dostojanstvo i vjersko uvjerenje. Čini to u ime vlastite vjere u Presveto Trojstvo i u Isusa Krista i naučava da su svi ljudi braća i sestre.Iskreno žalimo ako su fra Matine riječi povrijedile vjerska i ljudska osjećanja kod drugih te podsjećamo svećenike na značaj propovijedi koja treba biti navještaj i tumačenje Božje riječi, stoji u reagiranju koje potpisuje Dražen Kustura, predstojnik Ureda za odnose s javnošću i glasnogovornik Vrhbosanske nadbiskupije.

Franjevačka provincija Bosna Srebrena: Stavovi kršćanstvu protivni

Istim se povodom oglasio i fra Zdravko Dadić, provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene, koji,iz svoje ljudske, kršćanske i fratarske dužnosti i u duhu potrebnog sveopćeg bratstva (Papa Franjo) i međureligijskog dijaloga, ističe da u toj provinciji fra Matine stavove u dijelu objavljene propovijedi o migrantima muslimanske vjere i o pravovjernosti koja se temelji isključivo na (ne)blagostanju, drže kršćanstvu protivnima, a duhu franjevaštva, na poseban način višestoljetnom djelovanju bosanskih franjevaca, sasvim stranima.

- Crkva na braću muslimanske vjere gleda s iskrenim poštovanjem a migrante, u svjetlu svetopisamskog, napose Isusovog nauka, smatra svojom braćom i sestrama kojima kršćani duguju ne samo poštovanje nego i konkretnu pomoć. Isusova Radosna vijest, napose njegove zapovijedi ljubavi i milosrđa koje životom želimo ostvarivati, u suprotnosti su s bilo kakvim, osobito ne nasilnim, osvajanjem i suprematskim, odnosno prozelitskim djelovanjem. Isus se nije, kako je (ne)izravno u svojoj propovijedi protumačio fra Mato, naslađivao mukama žene Kanaanke, već joj je, naprotiv, pokazao rijetko viđeno suosjećanje, nepredvidivost Božje milosti i izrekao pohvalu veličini njezine vjere, nje koja je za Isusove sunarodnjake slovila kao nevjernica.

Isusova svjesna pristranost prema svim osobama koje pate te njegova patnička žrtva na Križu, trajni su podsjetnik svim ljudima, napose kršćanima i katolicima, obveze konkretne blizine i suosjećanja s ljudskim patnjama, u kojima je, vjerujemo, na poseban način Bog prisutan. Stoga, svakodnevno dijeleći radosti i tegobe zajedničkog života s kojima se susreću svi stanovnici naše domovine BiH i patnje koje migranti svakodnevno proživljavaju, ponavljamo i prihvaćamo riječi Pape Franje o kršćanskom dijalogu: „Dijalog je situiran između ispovijedanja vjere u Krista i otvorenosti prema različitima, uz poštivanje i iskreno uvažavanje svake osobe, dakle suprotno od relativizma, zatvorenosti u sebe, suprotno od strategije osvajanja.“ Moguće da u globalnom migracijskom valu ima zakulisnih političkih i osvajačkih planova, manipuliranja sa sudbinom najbjednijih ovog svijeta, no mi, unatoč svemu, u vjernosti Isusovu Evanđelju  propovijedamo i prakticiramo djelatnu ljubav prema svima, ne uvjetujući tu ljubav ničim. Zato uz iskrenu ispriku svima koje su poruke našega fra Mate povrijedile, napose pripadnicima muslimanske vjere i migrantima koje su nepravedne strukture svijeta i ljudska bešćutnost pokrenule na put u neizvjesnost i nepoznato, napominjemo da ćemo se, u duhu tradicije bosanskih franjevaca, nastaviti zalagati za mir i dobro među svim ljudima, istaknuto je.