Piše: Dragan Bradvica

Domaće vlasti se na sva zvona hvale povećanom naplatom poreza. I dok je i to povećanje rezultat mnogih faktora, kao što su značajna poskupljenja, uvijek se postavlja i logično pitanje gdje ide taj novac?

Makroekonomski analitičar Faruk Hadžić navodi kako je u protekloj godini, prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, prikupljeno 990 milijuna maraka više neizravnih poreza u neto iznosu.

Pojašnjenja radi, neizravni porezi su porezi na potrošnju, najpoznatiji svakako PDV i trošarinu. Na razini FBiH, prema podacima Porezne uprave FBiH, u protekloj godini prikupljeno je 485,7 milijuna maraka više nego u 2020. godini.

- Ključno pitanje je gdje taj novac završi i zašto žitelji ne osjete rekordni rast prikupljenih poreza?, navodi Hadžić.

Formula za uspjeh

Dodaje kako je više puta u svojim komentarima naveo da u BiH nikada nije bio problem u novcu već u prioritetima raspodjele.

Fiskalna ili poreska politika, kao instrument ekonomske politike, ima dvije funkcije i to je funkcija prikupljanja našeg novca kroz poreze i funkcija raspodjele onoga što se prikuplja. U ovoj sekundi nastaje problem i prioriteti kako se taj novac raspoređuje.

- Ova 2022., upravo zbog rekordne naplate poreza, možda je prilika da se smanji porezno opterećenje gospodarstvu i radnicima, koje teško da ćemo opet imati u narednom razdoblju, jer je značajno povećanje prihoda od poreza na potrošnju došlo zbog inflacija. Obzirom da je FBiH kroz prihode dobila stotine milijuna maraka više, veći dio ovog novca treba vratiti gospodarstvu i barem na godinu dana zamrznuti rast plaća u javnom sektoru. Kada bi barem polovina prihoda od rasta PDV-a bila usmjerena na smanjenje poreza i doprinosa, gospodarstvo i radnici bi dobili snažan poticaj, a FBiH ne bi imala gubitaka, jer gospodarstvu vraća samo polovinu onoga što je prikupila. Radnici bi imali veće plaće, poslodavci manje poreza i jednim dijelom bi se usporila migracija, navodi Hadžić.

Ekonomski ciljevi

Međutim, i sam je jako skeptičan da će se ovo dogoditi.

- Ovaj scenarij nećemo sigurno gledati iz vrlo jednog jednostavnog razloga. Mi kao država nemamo postavljene godišnje ekonomske ciljeve. Da imamo jasno postavljene ciljeve, onda mi koristili instrument fiskalne politike i politike dohotka da provedemo prijedloge i ideje poput ove. Ovako imamo ekonomiju koja je na autopilotu i sama će ići naprijed, ali nedovoljnom brzinom i nepoznatim putem, poručuje Hadžić.