Obilne padaline posljednjih dana napravile su velike problem na sjeveru Bosne i Hercegovine, posebno u Prijedoru, kao i na putevima u Bihaću i Sanskom Mostu.

Najveći problem padaline su napravile u Prijedoru gdje je voda ušla u mnoge objekte kao što je Razvojna banka i Dom umirovljenika. Najgora situacija je u objektima na Urijama i u naseljima Topolik, Vrbice i Puharske.

Iz Civilne zaštite ovoga grada su nam kazali da je kaos nastao zbog površinskih voda, a ne vodotoka Sane koji je dosta niži od granice kada se aktivira prvi stupanj obrane od poplava, što je 420. Do plavljenja je došlo i u većem broju mjesnih zajednica u Bihaću.

Plavljenja su zabilježena u Gati, Čavkićima, Malom Lugu, Zlopoljcu, Ribiću , Ripču. Najkritičnija situacija je bila je u mjesnoj zajednici Orašac gdje je ugrožena imovina i gdje su se mještani borili s bujicom, a Una u centru grada prestigla kritičnu točku.

Kritično na putevima

Padavine su izazvale izlivanje potoka na području Kostajnica, gdje do jučer na sreću nije bilo poplavljenih objekata. Na društvenim mrežama su dostupne brojne fotografije i snimke poplavljenih područja s ovih mjesta, a na nekima se vidi kako je poplavljeno i u Bihaću, Sanskom Mostu, Kozarskoj Dubici, Bosanskom Novom.

Zbog vode na kolovozu bio je obustavljen promet na putu Bosanska Otoka - Bužim - Velika Kladuša i preusmjeren na alternativne pravce. Na putevima Banja Luka-Prijedor, kod skretanja prema Kozarcu i Kamičanima, voda je prekrila put, kao i na dionici od Prijedora prema Sanskom mostu u Čarakovu.

Na putu Bosanska Gradiška - Bosanska Dubica u mjestu Bistrica otežano se prometuje, jednom kolovoznom trakom zbog odrona i vode koja se izlila. Također, zbog veće količine vode na kolovozu vozači moraju obratiti pozornost i na put Banja Luka - Klašnice, na području Zalužana.

I na putnom pravcu Srbac - Derventa, na nekoliko mjesta usporeno se prometovalo, jednom trakom, kao i na ulazu u Kozarsku Dubicu iz pravca Prijedora. Intenzivne padaline uslovljavaju da se saobraćaj odvija usporeno i otežano na većini puteva u zemlji, pogotovo na sjeveru.

Svake godine se za civilnu zaštitu u Bosni i Hercegovini izdvajaju milijuni maraka, međutim zaštita stanovnika ni ovoga puta nije na zadovoljavajućoj razini. I pored bezbroj domaćih službi zaštite i spašavanja, u slučaju poplava ili drugih nesreća spašavanje ovisi od samih građana ili od strane pomoći. 

Kompliciran sustav

U ovisnosti od razine vlasti, sredstva se izdvajaju iz proračuna, pravnih lica, osiguranja, dobrovoljnih priloga i međunarodne pomoći. Međutim, ne postoji zbrojni podatak koliko se novca ukupno izdvoji po osnovu civilne zaštite.

- Postoje planska dokumenta na osnovu kojih se radi. Prvo Federalna uprava civilne zaštite pred svaku predstojeću sezonu, pa tako i ovu jesen i zimu upućuje preporuke za preduzimanje preventivnih mjera, pa tako i od poplava. Te preporuke se daju županijskim upravama civilne zaštite, onda se spuštaju na niže razine, kao što su gradovi i općine i svi u skladu sa tim preporukama trebaju djelovati. To su preventivne mjere da se provjere svi materijalno-tehnički resursi, ljudske snage, oprema koja postoji, da se revidiraju planski dokumenti, da se očiste riječna korita, da se revidiraju ugovori sa nadležnim službama, ako nemate svoje operativne snage, onda imate ugovorne obaveze i prava sa nadležnim službama koje će vam pružiti te usluge, kao što su komunalne i ostale. Poboljšana je zaštita i spašavanje od 2014, upravo zbog te institucionalne suradnje, međuagencijske saradnje... Agencija za vodno područje Save i Jadranskog mora u Federaciji i resorne agencije na području Republike Srpske, Brčko distrikta i na razini države, uradila je šest nacrta plana upravljanja rizikom od poplava za područje rijeke Save u Federaciji i u Republici Srpskoj od 2024. do 2029. godine. Tome je prethodilo mapiranje rizika za poplave, a radi se i mapiranje erozije, kazala je nedavno glasnogovornica Federalne uprave Civilne zaštite, Majda Kovač.

Oprema u Federaciji BiH je, kažu stručnjaci, zastarjela, a građani izdvajaju velika sredstva specijalno za ovu namjenu. Čak dva milijuna maraka mjesečno porezni obveznici u Federaciji BiH izdvoje za segment zaštite i spašavanja, a nitko ne zna gdje taj novac odlazi. Aner Žuljević, ranije izaslanik u Domu naroda FBiH, kaže da je Parlament Federacije od 2010, otkada je on bio u ovoj instituciji, 12 godina oklijevao da razmotri plan zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća. On je nedavno usvojen, ali se u praksi još ne primjenjuje.

- Na primjeru poreznih obveznika Federacije BiH, ovako izgleda pregled financijskih sredstava koja se izdvajaju za opremu i obuku Službi civilne zaštite. Ukupan broj zaposlenih u Federaciji BiH iznosi 526.000. To znači da je Federacija po osnovu 0,5 posto mjesečno sakupljala više od dva milijuna KM, kazao je.

H. Ž.