Nekada je posao bio temelj sigurnosti, stabilnosti i dugoročnog životnog plana. Danas, za veliki broj mladih u Bosni i Hercegovini, zapošljavanje je tek privremena etapa — prolazna postaja u potrazi za boljim uvjetima, većom zaradom ili jednostavno prilikom da odu iz zemlje. Generacijski jaz u pogledu na rad nikada nije bio izraženiji, piše financa.

Od stabilnosti do nesigurnosti
Starije generacije odrasle su u vremenu u kojem je posao bio privilegij. Tražio se godinama, ali kada bi ga netko dobio, ostajao bi u istoj tvrtki desetljećima. Redovita plaća, sigurnost i jasna putanja do mirovine bili su dovoljni razlozi da se posao čuva bez obzira na uvjete.

Današnji mladi imaju potpuno drugačiju perspektivu. Sve je manje povjerenja da rad i trud mogu osigurati stabilan život. Velik broj mladih radi za minimalne plaće, na određeno vrijeme ili u okruženju bez jasnih mogućnosti napredovanja. Umjesto sigurnosti, tržište rada nudi nesigurnost, kratkoročne ugovore i stalnu borbu s rastućim troškovima života.

Nove vrijednosti i novi prioriteti
Razlike se posebno vide u odnosu prema poslodavcima. Nekada se posao nije napuštao lako — čak ni kada su uvjeti bili loši. Danas mladi sve više cijene:
– ravnotežu privatnog i poslovnog života
– mentalno zdravlje
– fleksibilno radno vrijeme
– mogućnost rada od kuće
– jasne prilike za razvoj.

Sve češće odbijaju raditi prekovremeno bez naknade ili pristajati na loše uvjete samo zbog “sigurne plaće”.
Digitalizacija i globalizacija dodatno su ubrzale promjene. Mladi uspoređuju svoje uvjete rada s ostatkom Europe i teško prihvaćaju činjenicu da za isti posao u BiH mogu zaraditi višestruko manje. Zato mnogi već u ranim dvadesetima planiraju odlazak — fizički ili virtualni, kroz online poslove.

Izazovi za poslodavce: fluktuacija kao nova realnost
Očekivanja mladih danas nadilaze financijski aspekt posla. Ako kompanija ne nudi fleksibilnost, razvoj, poštovanje i zdravu organizacijsku kulturu, zaposlenici vrlo brzo počinju tražiti novu priliku.
Česta promjena posla postala je strategija bržeg napredovanja. Mladi procjenjuju da prelaskom u drugu kompaniju mogu brže doći do:
– više plaće
– bolje pozicije
– većeg obujma odgovornosti.

U mnogim slučajevima, napredovanje unutar iste tvrtke sporije je nego prelazak kod konkurencije.
Lojalnost više nije unaprijed zadana — ona se gradi. Ako poslodavac ne nudi kvalitetne uvjete, razvoj i međusobno poštovanje, mladi ne vide razlog za dugoročan ostanak.

Što to znači za kompanije?
Ovakvi trendovi predstavljaju ozbiljan izazov. Veća fluktuacija radne snage znači:
– više troškova zapošljavanja i obuke
– gubitak institucionalnog znanja
– potrebu za stalnim unaprjeđenjem radnih uvjeta
– jači fokus na employer branding

Zbog toga sve više kompanija ulaže u pogodnosti, razvoj zaposlenih i modernizaciju organizacijske kulture. U borbi za talent, poslodavci više ne konkuriraju samo jedni drugima — nego i tržištima izvan BiH.