Bosna i Hercegovina u 2023. godinu ulazi sa statusom kandidata za prijem u Europsku uniju (EU), no to nije zasluga domaćih dužnosnika, već rezultat okolnosti na globalnom planu i, kako tvrde analitičari, bojazni Zapada da bi se ruska „avantura“ u Ukrajini mogla proširiti i na područje Balkana, odnosno BiH, donosi u petak Deutsche Welle (DW) u osvrtu na zbivanja koja su u BiH obilježila godinu na izmaku.

Sociolog Slavo Kukić potvrđuje za DW da kandidatski status BiH definitivno nije zasluga bh. vlasti.

-Razloge za to treba tražiti izvan BiH, u geopolitičkim previranjima temeljem kojih se Zapad opredijelio na mjeru izvan uobičajenih standarda. A ti razlozi se kriju u onome što se zbiva u Ukrajini i u procjeni da bi, ne poduzme li Zapad ništa, Moskva sličnom politikom mogla krenuti i ka jugoistoku Europe, a unutar njega i ka BiH, obrazlaže prof. Kukić.

Dodjeli statusa kandidata za članstvo BiH u EU su, podsjeća DW, prethodili Opći izbori i kontroverzna odluka visokog predstavnika za BiH, njemačkog diplomata Christiana Schmidta, da nametne ograničene izmjene UstavaBiH te Federacije BiH i Izbornog zakona BiH. Odluka je objavljena, kako se podssjeća, svega sat vremena po zatvaranju biračkih mjesta 2. listopada te je izazvala brojne reakcije.

Najuticajnija bošnjačka stranka, SDA, pojedinačno je osvojila najveći broj mandata na državnoj i federalnoj razini te u nekim županijama, ali je, poslijeizbornim sporazumom nekoliko manjih 'građanski' orijentiranih i nacionalnih stranaka, isključena iz formiranja vlasti na razini države. Naime, osam političkih stranaka, među kojima su SDP BiH, Narod i pravda (NiP) i Naša stranka (NS), postigli su sporazum s najuticajnijim hrvatskim i srpskim nacionalnim strankama – HDZ-om BiH i SNSD-om o formiranju vlasti na razini države.

O dogovoru „Osmorke“, HDZ-a i SNSD-a

Kao rezultat toga, Zastupnički dom Parlamenta BiH je koncem godine potvrdio kandidaturu Borjane Krišto (HDZ BiH) za predsjedateljicu Vijeća ministara BiH a prethodno su prisegu položili i članovi novog saziva Predsjedništva BiH - Denis Bećirović (SDP BiH), Željka Cvijanović (SNSD) i Željko Komšić (Demokratska fronta- DF).

Koncem godine formirana je i vlast u Republici Srpskoj (RS), a nakon neuspješnog pokušaja oporbe da na prosvjdima u Banja Luci i u nadležnim institucijama dokaže, kako tvrde, krađu glasova na izborima za predsjednika RS-a.

Upravo je ponovni izbor Komšića za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, ističe, nadalje, DW, razlog inzistiranja lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića da se i u 2023. nastavi s ograničenim izmjenama Ustava BiH i Izbornog zakona kako bi u Predsjedništvo BiH bio biran „legitimni“ hrvatski predstavnik.Predsjednik SDA Bakir Izetbegović javno je prozvao dio međunarodne zajednice, konkretno i Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država, da aktivno radi na izbacivanju te stranke iz vlasti jer nije pristala na, kako ih se ocjenjuje,'diskriminatorne'izmjene Izbornog zakona Bih koje je, nakon prethodnih neuspješnih stranačkih pregovora, u danu održavanja izbora nametnuo šef OHR-a Schmidt.

O kakvim se 'diskriminatorskim'odlukama radi, pojasnila je potpredsjednica SDA Alma Čolo obraćajući se visokom predstavniku Schmidtu.

-Kako je moguće da Hercegovačko-neretvansku županiju (HNŽ)imenuje 5 Hrvata i jednog Bošnjaka u Dom naroda Parlamenta FBiH, a u HNŽ živi 118.297 Hrvata i 92.005 Bošnjaka? Iz Srednjobosanske županije se imenuje 4 Hrvata i 2 Bošnjaka, iako u toj županiji živi 97.629 Hrvata i 146.652 Bošnjaka?, pitala je Čolo ukazujući na nelogičnosti koje pripisuje Schmidtovim odlukama.

Međunarodna zajednica u BiH podržava „proruske političare“?

Upravo su te odluke visokog predstavnika izazvale brojne negativne reakcije, a pojedini analitičari optužili su njemačkog diplomatu da je instrument u rukama dijela međunarodne zajednice koji u BiH podržava „proruske“ političare - Dragana Čovića i Milorada Dodika.

-Proteklu 2022. u BiH obilježila je javna zapadna podrška Dodiku (SNSD) i Čoviću (HDZ BiH), proruskim političarima, da nakon Općih izbora formiraju vlast, zadrže stečene pozicije i tako nastave razbijati BiH. Zapad je preko visokog predstavnika Schmidta nametnuo izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona te dodatno pogodovao navedenim proruskim igračima, kaže za DW Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane.

On, pak, ukazuje da sporna odluka Schmidta nije uticala na dodjelu statusa kandidata za BiH.

-Dodjela kandidatskog statusa nema nikakve veze s odlukom visokog predstavnika jer je odluka Europskog vijeća zasnovana na promjeni geopolitike zbog ruske invazije na Ukrajinu. BiH nije ispunila gotovo ništa od prioritetakoje je postavila EU. Nažalost, Schmidtova odluka je dodatno usložila odnose i potakla dalju dezintegraciju BiH, drži Bećirović.

I Slavo Kukić smatra da odluku o promjeni Ustava FBiH i Izbornog zakona ne treba pripisivati samo Schmidtu te, u odgovoru na pitanje je li odluka OHR-a doprinijela dodjeli statusa kandidata za BiH, kaže da je visoki predstavnik samo operativac najznačajnijih centara svjetske političke moći, Washingtona i Bruxellesa, prije svega.

-Drugim riječima, Schmidt je svojom odukom samo materijalizirao njihovu volju, kaže Kukić.

Eliminacija SDA iz vlasti i neuvjerljivi optimizam „Osmorke“

Prema Kukiću, najznačajnija novina nove vlasti mogla bi biti 'eliminacija SDA' iz rukovođenja zemljom u naredne četiri godine. On vjeruje da bi dio članstva mogao napustiti SDA, a ne isključuje mogućnost unutarstranačkih previranja i 'udara' na vrh stranke.

-Što se tiče Dodika i Čovića, nerealno je očekivati da odustanu od politike koju su gradili sve ove godine i desetljeća, smatra Kukić, koji, stoga, nije uvjeren da će strankama „Osmorke“ biti lako u narednom četverogodišnjem mandatu, iako optimizam lidera NiP-a Elmedina Konakovića ocjenjuje kao pozitivan.

-Uostalom, na to upućuju i najnovije Dodikove izjave, kako o budućnosti BiH, tako i o uvjetima pod kojima je spreman surađivati s “Osmorkom“, kaže sugovornik DW-a.

A Dodik je, upravo na isteku ove godine, ponovio da „sa strankama u Sarajevu neće biti dogovora i pregovora o državnoj imovini“. S tim u svezi, DW podsjeća na slijed zbivanja proteklih dana a u svjetlu činjenice da je Narodna skupština RS-a usvojila izmijenjeni Zakon o nepokretnoj imovini koji se koristi za funkcioniranje javne vlasti, prethodne verzije kojeg su osporili OHR i Ustavni sud BiH.

Račun bez krčmara

U osvrtu DW se, nadalje, ukazuje i da vlast u FBiH nakon Općih izbora još nije formirana. Izbor predsjednika i potpredsjednika tog entiteta ovisit će o volji izaslanika u klubovima naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH, gdje većinu u Klubu Bošnjaka ima SDA, pa bi najave o formiranju vlasti „bez SDA“ u FBiH mogle biti preuranjene.

-Formiranje vlasti uz pomoć međunarodnog faktora, čemu je konkretan doprinos dao i Schmidt svojim odlukama, ima za cilj eliminiranje SDA, koja je pobjednik izbora na nivou Parlamentarne skupštine BiH i Parlamenta FBiH. Time se gubi smisao izbora, a prednost daje poslijeizbornom inženjeringu i sabiranju izbornih rezultata više marginalnih političkih subjekata, kaže Bećirović, koji, stoga, u 2023. očekuje turbulencije u političkom djelovanju, pa i prosvjede građana jer su, kako tvrdi, stranke „Osmorke“ sudjelovale u „željoteci“ Čovića i Dodika.

Za nagovještaj politički burne 2022. potrudile su se SAD, koje su u siječnju 2022. uvele sankcije Dodiku zbog „koruptivnih aktivnosti i kontinuiranih prijetnji stabilnosti i teritorijalnom integritetu BiH“, a sankcijama se potom pridružila i Velika Britanija. Washington je, potom, u listopadu uveo sakcije i federalnom premijeru Fadilu Novaliću (SDA) i biznismenu iz Laktaša Slobodanu Stankoviću. Spomenuti neuspješni razgovori o izbornoj reformi vođeni su uz posredovanje Matthewa Palmera, američkog izaslanika za izbornu reformu u BiH, i Angeline Eichhorst, predstavnice Europske službe za vanjske poslove.

Njemački vojnici EUFOR-a ponovo u BIH

Većina dužnosnika u BiH, među kojima i bivši član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović (SDA) i Željko Komšić (DF), osudili su agresiju Ruske Federacije na međunarodno priznatu članicu UN-a Ukrajinu.

Izostala je, pak, osuda od strane dužnosnika iz RS-a, za koje je ruska agresija  'specijalna operacija denacifikacije'. Bivši visoki predstavnici za BiH, Christian Schwarz-Schilling i Valentin Inzko, apelirali su početkom ožujka na čelnike EU i NATO-a da od ukrajinskog scenarija zaštite Zapadni Balkan, a naročito BiH, jer, kako su obrazložili, još žive planovi o uspostavi Velike Srbije.

U lipnju 2022. Njemačka vlada odobrila je produljenje sudjelovanja vojnika Bundeswehra u misiji EU-a EUFOR „Althea“ u BiH, a kao razlog su navedene unutarnjopolitičke napetosti u zemlji, dok je u studenom Vijeće sigurnosti UN-a produljilo mandat EUFOR-a, napominje u svom osvrtu DW.