Atif Ahmić iz Udruženja “16. april” rekao je da je za ubistva 116 civila odgovaralo veoma malo osoba, odnosno jedna osoba po komandnoj odgovornosti i svega par počinilaca zločina u selu koje je od Viteza udaljeno nekoliko kilometara, ali da porodice žrtava najviše brine činjenica da posmrtni ostaci svih stradalih iz ovog sela nisu pronađeni ni nakon 29 godina, piše detektor.ba.

Ahmić je podsjetio da su nedavno u prostorijama Javnog komunalnog preduzeća “Gradska groblja Visoko” identifikovani posmrtni ostaci devet žrtava iz Nadioca, zaseoka Ahmića, koji su ekshumirani 1998. na području Međina u Mostaru, kao i još dvije osobe iz busovačkog mjesta Kratine.

“Nadležni organi su prije 10-15 godina izlazili na teren, na lokaciju za koju su postojala saznanja da se tu nalaze posmrtni ostaci, ali nije pronađeno ništa. Tijela su premještena u Međine u Mostaru, i smatramo da nije normalno nositi posmrtne ostatke 200 kilometara”, kazao je Ahmić.

Prema njegovim riječima, pored devet nedavno identifikovanih, traga se za posmrtnim ostacima još 19 stanovnika Ahmića te su nedavno od nadležnih organa zatražili veći angažman.

“Ahmići nikada neće biti završeni sve dok ne pronađemo zadnji posmrtni ostatak nestale osobe sa ovog područja. To je žalosno. Naše institucije su zatajile, a počinioci zločina znaju gdje su koga ubili i zakopali, međutim niko ne otkriva ništa, nastao je tajac. Mi znamo da njih nema, ali se nadam da ćemo naći posmrtne ostatke i zakopati ih dostojno čovjeku”, rekao je Ahmić.

Planirano je da, u sklopu manifestacije “Put istine i sjećanja”, ove godine dvije kolone – jedna iz Viteza, a druga iz Zenice – krenu prema centralnom spomen-obilježju u Ahmićima i polože cvijeće.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je osudio Darija Kordića na 25 godina zatvora zbog zločina počinjenih u srednjoj Bosni koji uključuju i Ahmiće, te Miroslava Bralu na 20 godina, dok je Vladimir Šantić osuđen na 18 godina, a Drago Josipović na 12 godina zatvora. Sud Bosne i Hercegovine je zbog zločina u Ahmićima osudio Paška Ljubičića na deset godina.

“U samo nekoliko sati 16. aprila 1993., oko 116 stanovnika Ahmića, seoceta u srednjoj Bosni, pobijeno je, uključujući i žene i djecu, a njih oko 24 je ranjeno; uništeno je 169 kuća i dvije džamije. Žrtve su bili Muslimani – civili. Pretresno vijeće se, na osnovu dokaza koji su mu prezentirani u ovom predmetu, uvjerilo da se nije radilo o borbenoj operaciji. Radilo se upravo o dobro planiranom i dobro organiziranom ubijanju civila”, navodi se u haškoj presudi u predmetu “Kupreškić i ostali”.

Također sutra, u Trusini kod Konjica će biti obilježena godišnjica zločina u kojem je ubijeno 15 civila i sedam pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO), a četvero ranjeno, među kojima je bilo dvoje djece.

Fra Ivica Karatović je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) rekao da će ove godine obilježavanje zločina u Trusini biti simbolično zbog uskršnjeg vremena, te će biti upriličeno polaganje vijenaca i opijelo na spomeniku.

Prema njegovim riječima, ljudi su nekako tjeskobni, bila je pandemija, stanje je besparice, puno je stvari zbog kojih je ljudima teško i doći u Trusinu, ali da će doći oni koji su tu, koji se sjećaju svojih poginulih, kojima je tu rodbina.

“Bio je zločin, a Boga moliti da se nikome više nešto tako ne dogodi. Oni koji su izgubili svoje članove porodice, oni najbolje znaju kako im je. Sudstvo neka radi svoje, može se donijeti stotine presuda, može stotinu ljudi biti privedeno pravdi, izgubljeno se ne može vratiti”, naveo je Karatović.

Sud BiH je zbog zločina u Trusini osudio Nihada Bojadžića na 15 godina zatvora, Edina Džeku na 13 godina, Nedžada Hodžića na 12 godina zatvora, Mensura Memića na deset, te Rasemu Handanović na pet i po godina zatvora.

Krivični postupak se trenutno vodi protiv Zulfikara Ališpage, ali je predmet u fazi mirovanja zbog zdravstvenog stanja optuženog.