Gordan Jandroković ponovo izabran za predsjednika Sabora Hrvatske
Gordan Jandroković
Sabor Hrvatske konstituisan je danas izborom Gordana Jandrokovića iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) za predsjednika parlamenta. Za Jandrokovića, kome je ovo treći mandat, glasala su 144 od 151 poslanika, dok ih je šest bilo protiv.
Prvo zasjedanje 11. saziva Sabora, poslije izbora održanih 17. aprila, sazvao je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, ali na sjednicu, kao i prije četiri godine, nije došao dok su došli bivši predsednici Stjepan Mesić, Ivo Josipović i Kolinda Grabar-Kitarović.
Poslanici su danas izabrali i tri od pet potpredsjednika i to iz redova parlamentarne većine koju čine HDZ, desničarski Domovinski pokret (DP) i dio poslanika nacionalnih manjina. Tako su novi potpredsjednici Željko Reiner (HDZ), Ivan Penava (DP) i Furio Radin (italijanska nacionalna manjina).
Opozicija još nije predložila dva potpredsjednika Sabora, pa će se o njima glasati naknadno.
Još se ne zna kada će mandatar, dosadašnji premijer i predsjednik HDZ Andrej Plenković u Saboru predstaviti svoju treću vladu. On je danas izjavio da se radi na finalizaciji "najsitnijih detalja programa Vlade" koji se usaglašava sa svim partnerima. Plenković je rekao da vjeruje da će sve biti kako treba.
Predsjednik DP Ivan Penava izjavio je da bi danas mogao da bude potpisan koalicioni sporazum sa HDZ.
Prema dogovoru HDZ I DP, nova vlada će imati 18 umjesto dosadašnjih 16 ministarstava, među njima i nova za demografiju i održivi razvoj.
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović dao je prošle sedmice mandat za sastavljanje vlade Plenkoviću koji mu je donio potpise podrške 78 izabranih poslanika, dva više nego što je potrebno za sastavljanje vlade.
Potpise je prikupio pošto je dogovorio formiranje parlamentarne većine s desničarskim Domovinskim pokretom. Uz potpise 61 poslanika HDZ i 12 od 14 izabranih na listi Domovinskog pokreta, Plenkovića je potpisima podržao i dio poslanika nacionalnih manjina jer te dvije stranke same nemaju dovoljan broj glasova, njih 76, za formiranje parlamentarne većine i vlade.
Među manjinskim poslanicima nisu tri poslanika srpske nacionalne manjine iz Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS), koja je dosad bila dio Plenkovićeve vlade i imala je mjesto potpredsjednika, javlja BETA.
Domovinski pokret uslovio je podršku HDZ time da SDSS ne može da bude dio većine i buduće vlade.
Predsjednik SDSS i poslanik te stranke Milorad Pupovac izjavio je nedavno da osam poslanika manjina i dalje nastupa zajedno i podržavaju Plenkovića kao mandatara, ali da među njima postoje razlike o tome kome mogu da daju podršku kad je u pitanju sastav Vlade.
Na parlamentarnim izborima, 17. aprila, nijedna stranka nije osvojila dovoljno mandata da samostalno formira parlamentarnu većinu i vladu.
Relativni pobjednik je izbora je HDZ sa 61 mandatom, od kojih tri iz dijaspore. Drugoplasirana je koalicija lijevog centra okupljena oko Socijaldemokratske partije s 42 mandata, a trećeplasirani desničarski Domovinski pokret s partnerima 14 mandata. Slijede desni Most s 11 mandata i zeleno-lijeva stranka Možemo s deset mandata. Po dva mandata imaju regionalne stranke, Istarski demokratski sabor i Nezavisna platforma Sjever, a jedan mandat stranka Fokus. U Saboru je ukupno 151 poslaničko mjesto od kojih je osam mjesta rezervisano za poslanike nacionalnih manjina.