Sedam je mjeseci iskustva s koronavirusom. Treba razlikovati pojmove smrtonosan i opasan. Znamo da je bitno manje smrtonosan nego što smo mislili u ožujku - istaknuo je u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" na HRT-u prof. dr. sc. Gordan Lauc, znanstvenik i član Znanstvenog savjeta Vlade RH.

- Ono što nam se dogodilo u ožujku je da se pandemija širila na vrlo sličan način kao što se širi sad - i u Bergamu je možda čak 60% ljudi bilo zaraženo koronavirusom. I one koje smo vidjeli da umiru, to je posljedica velikog broja zaraženih. A mi smo malo testirali, pa smo potvrdili malo slučajeva - rekao je Gordan Lauc. Koliki je postotak smrtnosti ipak se kaže, ne može točno znati. Ono što sad vidimo s novim brojem zaraženih u Europi jest da smrtnost raste. U Češkoj već 150 ljudi dnevno umire.

- Ovaj virus može ubiti, ne zato što će ubiti puno ljudi, jer 99,5% će preživjeti, ali ako se zarazi puno ljudi, a trenutno je u Hrvatskoj zaraženo 100 do 150.000 ljudi, nažalost puno ljudi će umrijeti. U KB Dubrava vidimo da je jako puno ljudi hospitalizirano i umire - izjavio je Lauc.

Zdravstveni radnici su preopterećeni, a hoće li biti problema da drugi bolesnici prime adekvatnu zdravstvenu skrb, Lauc odgovara da mi samo novih karcinoma detekiramo oko 2000 mjesečno, što znači da tad 4000 nismo na vrijeme otkrili.

- Kardiovaskularne bolesti se manje prate, manje djece smo cijepili. Zdravstvene posljedice ovoga bit će ogromne - dodaje. Ali treba razlikovati što je doista uzrokovao virus, a što su učinile preventivne mjere. Trebamo paziti, ističe, da našim mjerama kojima pokušavamo spriječiti širenje virusa ne napravimo veću štetu nego korist.

Trebaju li svi ti ljudi završiti u bolnici? Prof. dr. sc. Gordan Lauc kaže da smo u ožujku hospitalizirali i ljude koji su pozitivni i bez razloga.

- Danas ljudi koji su hospitalizirani doista trebaju biti tamo. Sve je više teškog oblika, ljudi imaju upale pluća, trebaju kisik, treba im njega - kaže za HRT. 

- Stanje društva je napeto i nesigurno, znamo da su neke djelatnosti na rubu izdržljivosti kao zdravstveni djelatnici ili oni u školama, dakle, imamo ugrozu preopterećenosti rada u visokorizičnim uvjetima - rekao je pak dr. sc. Krunoslav Nikodem, sociolog i profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

- S druge strane imamo djelatnosti koje su ugrožene zbog nedostatka rada, kao što je ugostiteljstvo. Kroz ove svakodnevne brojke stvara se određena psihoza i na neki način su ti izvještaji nužno zlo jer barem stvaraju privid da netko time pokušava upravljati pa imamo osjećaj reda u svemu tome.

Kako psihološki ovo djeluje na mlade, Nikodem kaže da ih nismo socijalizirali za teškoće, ali trebamo čekati da ovo prođe.

- Osoba je, nakon što preboli koronavirus, sigurna sljedeća tri mjeseca, sljedećih tri do šest je djelomično zaštićena, što će biti nakon toga, ne znam - dodaje Lauc za HRT.

- Ono što vidimo zadnjih tjedan dana jest da je rast stao. Mi smo se zaustavili na brojevima nešto većim od dvije tisuće dnevno. To se meni čini i preoptimistično, naša modeliranja su pokazivala da bi mogli prijeći 3000 dnevno, možda i blizu 4000 slučajeva dnevno, što upućuje na činjenicu da su sadašnje mjere dovoljne, ali ključno je kako će se ljudi ponašati. Danas su rizik zatvoreni prostori, virus se šiti aerosolno, moramo prozračivati jer nije svejedno hoćemo li udahnuti jedan ili milijardu kopija virusa - zaključio je Lauc.