LJUBUŠKI, (FENA) - U Ljubuškom je u srijedu održano drugo izdanje Gospodarskog foruma Županije Zapadnohercegovačke (ŽZH) na temu "Razvoj gospodarstva i izazovi u 2025. godini". Forum je okupio ugledne ekonomske stručnjake, poduzetnike i predstavnike vlasti, a sudionici su kroz panel diskusiju raspravljali o globalnim i lokalnim gospodarskim izazovima.

Predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke Predrag Čović rekao je kako je cilj drugog gospodarskog foruma jačanje suradnje gospodarstva i Vlade u smislu razvoja, konstruktivnog dijaloga u rješavanju izazova i korištenje prilika koje dolaze u narednom razdoblju.

Kad je riječ o gostima i panelistima, rekao je kako su se potrudili dovesti eminentne stručnjake za oblasti kako javnih financija tako i ekonomije.

- Panelisti su gospodin Zdravko Marić, bivši ministar u Vladi HR, gospodin Andrej Grubišić koji je stručnjak u oblasti ekonomije, direktorica tvrtke „Weltplast“ Jelena Čačulović i Marko Šantić, predsjednik Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine. Nastojali smo razraditi temu izazovi i prilike 2025.godine u okviru globalnih pitanja koji se kreću kako u Europi tako i u BiH – rekao je Čović.

Predsjednik Vlade ŽZH je istaknuo kako je poduzetništvo uvijek rizik, ali i prilika.

- Mi smo ponosni na naše gospodarstvenike koji imaju znanje, iskustvo i tehnološku razinu da koriste sve to u konkurenciji s europskim firmama. Na sreću naši rezultati su izuzetno dobri, trendovi su pozitivni u svim poljima gospodarskog djelovanja - dodao je.

Čović je naglasio kako Vlada treba učini sve ono što je u njenoj moći, pripremiti zakonske okvire te kako javni sektor treba biti na usluzi gospodarstvenicima.

- Mi kao javna uprava se trebamo potruditi da to bude što jednostavnije za njih sa što manje prepreka. Donijeli smo Zakon o srednje strukovnom obrazovanju i obuci te učinili prvi korak ka obrazovanju naših mladih prema potrebama tržištu rada. Donijeli smo Zakone iz graditeljstva i prostornog uređenja kojima pokušavamo olakšati razvoj gospodarstva u smislu infrastrukture. Poduzimamo i neke koraku u smislu razvoja cestovne infrastrukture, energetske infrastrukture, razvoja internetskih mreža i drugih. Nije sve do nas, ali činimo sve što je u našoj moći da potaknemo određene institucije da rješavaju  te probleme - zaključio je predsjednik Vlade ŽZH.

Važnost dijaloga privatnog i javnog sektora

Izvršna direktorica poduzeća „Weltplast“ Jelena Čačulović kazala je kako se BiH se nalazi na jednoj ozbiljnoj prekretnici prema kojoj i privatni i javni sektor treba pristupiti jako ozbiljno, fleksibilno i efikasno, kako bi se dobila država s kojom se može ići naprijed prema EU.

Kao predstavnica privatnog sektora, rekla je da se 'privatnici' već duže vrijeme suočavaju s tri ključna izazova.

- Radi se o digitalizaciji, automatizaciji procesa, nedostatku radne snage i održivost – nabrojala je Čačulović.

Također, ukazala je i na važnost dijaloga između privatnog i javnog sektora, a kako kaže, najveći problemi dolaze zbog loše komunikacije.

Čačulović nije željela komentirati Odluku Vlade FBIH o minimalnoj plaći, kazavši samo kratko da su njihovi radnici već dugi niz godina iznad minimalne plaće.

Županijski ministar gospodarstva Zvonimir Širić ocijenio je kako je Županija Zapadnohercegovačka jedna od najrazvijenijih županija u FBiH te da može biti primjer i ostalima.

Spomenuo je i županijski proračun za ovu godinu, ustvrdivši kako se kroz njega vidi velika gospodarska aktivnost.

- U 2024. godini negdje oko pet milijardi KM je fiskalnog prometa u Županiji Zapadnohercegovačkoj. Posušje ima više fiskalnog prometa nego cijela Hercegbosanska županija – kazao je ministar Širić, dodavši da se treba i dalje truditi da cijela Federaciji ide u tom smjeru, tj. smjeru razvoja gospodarstva.

Pronalazak radnika ponajveći izazov gospodarstvenicima

Predstavnik tvrtke „Binvest“ iz Posušja i predsjednik Udruge gospodarstvenika u Posušju Bariša Šušnjar ustvrdio je kako su u zadnjih godinu dvije najveći izazovi na tržištu radne snage.

- Izazov je samo privlačenje i dolazak novih ljudi, jer zadnjih tri, četiri ili pet godina imamo trend odlaska naših ljudi vani, tako da je to nešto s čim se mi u Binvestu i Udruzi gospodarstvenika u Posušju najviše susrećemo. Sada imamo i promjenu minimalnih plaća, a smatramo da su one u Hercegovini već bile na dosta visokoj razini, ali imamo članove udruge koji su izrazito pogođeni tim promjenama pogotovo maloprodaja i neki obrti – kazao je Šušnjar.

Kada se govori o nedostatku radne snage, kazao je kako u Posušju imaju prvo zapošljavanje stranaca. 

- Mi u Posušju imamo prvo zapošljavanje stranaca i riječ je o jednoj manjoj grupi ljudi, a priroda tog zapošljavanja nisu niži uvjeti ili jeftinija radna snaga, nego zbog same prirode posla i specifične proizvodnje. Jedan od naših članova je pokušao nadomjestiti, odnosno zakrpati, taj specifični način proizvodnje sa stranim radnicima – izjavio je.

Ustvrdio je kako gospodarstvenici mogu pomoći oko kapitalnih projekata u BiH sa svojim donacijama i suradnjom s vladama oko nekih infrastrukturnih projekata.

- Konkretno naše posuško gospodarstvo dosta sudjeluje i izgradilo je dosta toga u okolici Posušja, ali evo sigurno nama koji smo distributerska kuća ta infrastruktura je ograničavajući faktor razvoja. Imamo komunikaciju sa Sarajevom koja je dosta otežana s Tuzlom i Dobojem i sada što mi to svi očekujemo i sigurno će nam olakšati razvoj i smanjiti troškove poslovanja ukupno. Nama je svim cilj smanjiti troškove prijevoza i goriva i to onda prebaciti na radnu snagu odnosno na povećanje plaća – poručio je predsjednik udruge gospodarstvenika Posušje.

Komentirao jučerašnje dvije uredbe Federalne vlade vezane za minimalne plaće.

- Jedna uredba se odnosi na plaće koje su bile ispod tisuću maraka i bit će određen vid subvencije za razliku plaće koje je npr. Bila 700-800 maraka i postoji tu uvjet dobiti po zaposlenom od 6,5 tisuća maraka. Postoje tvrtke iz Posušja koje će ući u taj dio pomoći, a ovaj drugi dio je neoporezivi dio u iznosu od 450 maraka i tako da taj dio dosta dobar i pomoći će, ali opet smatram da on pomaže srednjih i velikim poslodavcima. Veliki će poslodavci profitirati na ovome jer mogu plaće koje su bile 1.300 ili 2.000 maraka povećati za taj iznos od 450 maraka dok oni mali koji su imali plaće od 700, 800 do 1000 maraka će se i dalje dosta mučiti – smatra Šušnjar.

Bivši ministar financija u Vladi RH Zdravko Marić naglašava kako je suradnja i zajedničko djelovanje na različitim područjima gospodarstva i javnog sektora, odnosno države, „nepresušna“. 

Marić kao jedan od globalnih izazova, na koji se po njegovim riječima, ne može utjecati, vidi problematiku nedostatka radne snage.

Kazao je kako je ulaskom Hrvatske u EU došlo do odlijeva mladih, poglavito bolje educiranih, a zbog potreba gospodarstva u Hrvatskoj je došlo do značajnijeg uvoza radne snage iz bližih, ali i iz dosta dalekih zemalja.

- Na koji način i kako dalje, to je sigurno jedan dijalog gdje realni sektor, privatni sektor i država moraju usko surađivati i pratiti potrebe jednih i drugih. U nekom duljem roku moramo govoriti i o obrazovnom sustavu, poveznicama sustava obrazovanja i tržišta rada tako da obrazujemo i educiramo našu djecu, radnike za zanimanja koja će biti tražena – zaključio je Marić.