Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić za Radio Slobodna Europa je kazala da državni budžet nema veze s 'običnim' ljudima, iako ga svaki građanin i privrednik pune plaćajući porez.

Ona je također kazala da budžet nema nikakve veze s općim ili javnim interesom, već isključivo s osobnim interesom. Dodaje da članovi vlade i parlament, oni koji donose budžet, imaju jednu vrstu primanja, a dosta službenika, zaposlenih u državnoj službi nema tako velika primanja.

-Ovaj budžet i sve što se radi, sračunato je na osobnu komociju, promociju, poboljšanje života, ničeg se nisu uskratili, ni u doba pandemije, niti evo sada, sa ovim budžetom, koji je, na naš užas i na veliku sramotu, usvojen nakon sedam mjeseci. Ali, evo, i do kraja godine – da se živi fino, komotno, kaže Cenić.

Budžetom institucija i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2020. godinu većim dijelom se financira 75 institucija na državnom nivou. Za to je odvojeno 996 milijuna konvertibilnih maraka. Unutar Prijedloga budžeta planirana su sredstva za financiranje održavanja lokalnih izbora u iznosu od 4, 2 milijuna KM.

Ostatak novca od, predviđenih 1,8 milijardi maraka bit će odvojen za financiranje vanjskog duga Bosne i Hercegovine. U odnosu na prošlogodišnji budžet to je više za 30 milijuna maraka. Servisiranje vanjskog duga iznosi oko više od 807 milijuna maraka i manje je dva posto u odnosu na 2019. godinu.

Za koga je i kako se 'kroji' budžet?

Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić objašnjava da se državni budžet uglavnom puni od indirektnih poreza.

-Najviše, a da ne kažem da je državni budžet gotovo sve indirektni porezi, plus nešto malo prihoda na državnom nivou. Znači, vi kad platite kartu, popijete čašu vode, uzmete zalogaj kruha, vi plaćate porez na dodanu vrijednost (PDV). PDV je sadržan u svemu, i financirate nečiju raskoš i nečiju neodgovornost i nerad. Stalno, svakom svojom aktivnošću, navodi ona.

Cenić smatra kako političari građanima i privrednicima šalju otvorenu poruku da ni u pandemiji ne žele odvojiti sredstva za oporavak privrede.

-Dok su ljudi ostajali bez posla, firme se zatvarale, hoteli zatvarali, tu je plata išla kako treba, zaštićeno, garantirano, na vrijeme, niko nije htio odreći se bilo čega, a ništa živo nisu uradili, jer je knjiga spala upravo na one koji imaju daleko manje plaće. I time su pokazali kolika je njihova briga za privredu i građane. Sad su to samo ovjerili. I ništa drugo, navodi ona.

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić kaže kako donošenje državnog budžeta nije nikakvo ekonomsko već političko pitanje.

-To se potvrdilo više puta ne samo ove godine i problematiziranje donošenja budžeta nije oko toga da se odvoji za neku razvojnu komponentu, pa da zbog toga imate da se koplja lome među političarima, nego je upravo bilo možda, i sada ulazimo na teren politike, prije svega mislim da je to bilo zbog održavanja lokalnih izbora, dodaje on. J. S.