Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić-Radman nazvao je u razgovoru za njemački nadregionalni dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) funkciju visokog predstavnika u BiH ostatkom prošlosti koja je ujedno i dokaz za nedostatak demokracije u ovoj zemlji. 'Kao relikt neposrednog poslijeratnog vremena, funkcija Visokog predstavnika je danas manifestacija nedostatka demokracije u političkom životu ove zemlje. BiH nije mjesto za eksperimente. To kažem ne samo kao ministar vanjskih poslova Hrvatske nego netko tko je u BiH i rođen i čija obitelj od tamo potječe, rekao je Grlić-Radman ciljajući na tzv. bonnske ovlasti kojima raspolaže Visoki predstavnik koji može smjenjivati političare i dekretom donositi i ukidati zakone. Nedavnu odluku Valentina Inzka o donošenju zakona koji kažnjava negiranja genocida Grlić-Radman je ocijenio suzdržano. 'Funkcija visokog predstavnika ima pravo upotrijebiti 'bonnske ovlasti' ali njihova primjena predstavlja demokratski deficit koji nije u skladu s europskim ambicijama BiH', rekao je Grlić-Radman. On smatra kako su 'bonnske ovlasti' legalni instrument ali se istodobno radi o 'političko-pravnom atavizmu'. 'Centralistički pristup bi u BiH mogao voditi ka nestabilnosti. Jer tko bi zapravo bio nositelj bh. državnosti kada bi samo vrijedilo pravo brojčano najjačeg konstitutivnog naroda', rekao je Grlić- Radman. On je ustvrdio kako 'određene snage' vjeruju da Federaciju mogu pretvoriti u 'centralistički i unitaristički ustrojeni bošnjački entitet'. 'To se manifestira i time što jedan dio Bošnjaka pri izboru tročlanog državnog predsjedništva bira kandidata koji je samo prividno hrvatski kandidat ali u stvarnosti zastupa bošnjačke interese. Brojčana nadmoć Bošnjaka vodi tomu da kandidat kojeg podržava većina Hrvata nema izgleda', kaže Grlić-Radman. On je rekao kako se Hrvatska već godinama zalaže za reformu izbornog zakona koji bi, recimo, kroz preustroj izbornih jedinica onemogućio da Hrvati u BiH budu preglasani pri izboru državnog predsjedništva i parlamenta.