Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine pozvao je na izmjenu Izbornog zakona u 2025. godini kako bi se prestalo s preglasavanjem Hrvata i zaštitila prava svih građana i nacionalnih manjina. Zatraženo je i da se ubrzaju euroatlantske integracije. 

-Potvrđujemo kako je strateški interes hrvatskog naroda u BiH uz dobrosusjedsku suradnju, članstvo BiH u EU-u i NATO-u što ujedno treba biti najvažniji vanjskopolitički cilj BiH. Stoga će hrvatski legitimni politički predstavnici i dalje zauzimati vodeću ulogu u predvođenju euroatlantskoga puta BiH, stoji u Deklaraciji usvojenoj na kraju zasjedanja Sabora.

Hrvatsko (ne)jedinstvo

Predsjednik Dragan Čović rekao je na konferenciji za novinare da će stranke HNS-a nastojati graditi srednji put politike između srpskog separatizma i bošnjačkog unitarizma.

- Učinit ćemo sve da ni unitaristi ni separatisti ne podijele i ne unište Bosnu i Hercegovinu. Ja mislim da to HNS ima snage u sebi, uz jednu snagu zajedništva i mislim da je to jedini put za Bosnu i Hercegovinu i otvoriti vrata Europe, zaključio je Čović.

U Deklaraciji se posebno naglašava potreba za hitnim izmjenama Izbornog zakona u neizbornoj 2025. godini.

- Bosna i Hercegovina treba, kroz inkluzivan proces, konačno usvojiti ustavne i izborne reforme usmjerene na zaštitu političkih i građanskih prava pripadnika triju konstitutivnih naroda, nacionalnih manjina i drugih građana, ističe se.

Smatraju da je potrebno provesti presudu Ustavnoga suda BiH kojom se inzistira na osiguranju legitimnog političkog predstavljanja Hrvata te presuda Europskog suda za ljudska prava kojim se inzistira na pravima manjina i svih građana. U četiri navrata do sada je glasovima dominantno Bošnjaka u Predsjedništvo BiH biran Željko Komšić, dok se u nacionalno koncipiranome Domu naroda Federacije BiH još uvijek biraju hrvatski izaslanici uz potporu bošnjačkih birača.

Čović je dodao kako je od iznimne važnosti da ovaj politički savez ostane jedinstven i ostvari strateški cilj za Hrvate. Komentirajući aktualnu krizu državne vlasti u kojoj Trojka nastoji isključiti iz vlasti SNSD, a njihovi dužnosnici najavljuju identične poteze prema Trojci, Čović je naglasio kako BiH nema luksuz blokiranja političkih procesa i pozvao na dogovor unutar koalicije.

- Ako je cilj samo blokirati i zaustaviti sve procese, onda se s tim se nitko ne može složiti, rekao je i najavio da će sljedećeg tjedna pokušati okupiti SNSD i Trojku kako bi još jednom razgovarali o prijeporima.

Deklaracijom HNS-a BiH se također naglašava važnost energetske sigurnosti a projekt Južne plinske interkonekcije naziva strateškim prioritetom.

Oduzeta riječ

Saborskom zasjedanju HNS-a BiH nisu nazočili predstavnici pet oporbenih hrvatskih stranaka koje HDZ-u BiH, kojemu je Čović čelnik, zamjeraju monopol nad tom organizacijom.

Sandro Jurković iz Pokreta Hum predložio je da se sa dnevnog reda uklone sve točke jer izaslanici nisu dobili materijale pravovremeno. Zatim su krenuli zvižduci da bi mu na kraju Čović oduzeo riječ.

- Dvije godine nakon, sve je isto, poručio je Jurković, podsjećajući da je ranije upozoravao na neprihvatljivost ovakve prakse, koju je nazvao ponižavanjem izaslanika.

Tijekom svog obraćanja optužio je vodstvo HNS-a i “vođu”, gledajući u Dragana Čovića, da ne dopušta drugačija mišljenja.

- Vi ne želite da itko mimo vas danas izađe na ovu govornicu i da išta govori isključivo zato jer se ne slaže s onim što misli i govori vaš dragi vođa, rekao je.

Njegovo izlaganje naišlo je na negodovanje okupljenih, a izaslanici su ga prekinuli zvižducima. Čović ga je upozorio da svoje stavove može iznijeti tijekom rasprave te mu je oduzeo riječ, što je izazvalo pljesak među prisutnima.

Ukupno šest od 14 stranaka HNS-a nije nazočilo zasjedanju. Oni su izrazili nezadovoljstvo radom rukovodstva i namjerom Dragana Čovića da HDZ ima politički monopol. Čović je nakon bunta tih stranaka rekao da “ne bi tomu davao na značaju”. Zasjedanje su bojkotirali HRS, HDZ 1990, HNP, HDS, HSS i Ramska narodna stranka.

Čelnici ovih stranaka su u zajedničkom priopćenju istaknuli niz problema koji su doveli do odluke među kojima su nepoštivanje usvojenih deklaracija, nerealiziranje donesenih rezolucija i strategija, pretvaranje HNS-a u okvir za očuvanje monopola HDZ-a BiH, nedonošenje izmjena Izbornog zakona o legitimnom predstavljanju i izostanak drugih ključnih reformi, te uzurpacija pozicije predsjednika Glavnog vijeća HNS-a.

Zbog navedenog, smatraju nužnim redefiniranje načina rada i odlučivanja unutar HNS-a kako bi se institucija vratila svojoj izvornoj svrsi – zaštiti interesa hrvatskog naroda u BiH.

Svjesni političkih odnosa u BiH, od separatizma do unitarizma, smatramo potrebnim otvoreno i žurno razgovarati o svemu navedenom, uz međusobno uvažavanje i odgovornost prema našem narodu.

S. E.